Tijekom stoljeća razvio se zamršen odnos između Rijeke i Budimpešte, tim više što je grad bio blisko politički povezan s Mađarskom između 1868. i 1918. godine. Razvoj luke i željeznice bio je primaran razlog ranih dolazaka političara Istvána Széchenyija i Lajossa Kossutha u Rijeku. Kasnije su mađarski arhitekti i inženjeri pridonijeli izgradnji javnih i stambenih zgrada, željeznice i tvornica.
Lijepi primjeri neorenesanse jesu Guvernerova palača Alajosa Hauszmanna, Pošta iz 1887. na Korzu, Velika gimnazija Gyözö Cziglera, Trgovačka akademija Ignaza Alpara, Nautička akademija Samuela Petza, te željeznička stanica Ferenza Pfaffa (1891.). Luku je gradio Antal Hajnal. Veliku sinagogu projektirao je Lipót Baumhorn, a drugu, mnogo skromniju, Vittorio Angyal. Sandor Mezey projektirao je monumentalnu upravnu zgradu Željeznice na Žabici.
Mnogo Mađara dolazilo je poslovno ili turistički u Rijeku i Opatiju. U Rijeci su rođeni pisac Ödön von Horváth, političar János Kádár i novinar i političar Miklós Vásárhelyi. O talijansko-mađarskim odnosima u Rijeci ponešto je napisala Ilona Fried.
Ilona Fried (Budimpešta, 1952.) mađarska je talijanistica i sveučilišna predavačica. Diplomirala je na Fakultetu humanističkih znanosti Sveučilišta Eötvös Loránd 1975. godine. Doktorirala je talijansku književnost 1979. Od srpnja 1993. bila je profesor je na Učiteljskom fakultetu Sveučilišta Eötvös Loránd i voditelj osnivanja Odsjeka za talijanistiku. Od srpnja 1994. bila je profesor na Pravnom fakultetu ELTE, a zatim voditelj Odsjeka za talijanistiku. Napisala je i uredila nekoliko knjiga, te 300 članaka u mađarskim i stranim časopisima.
Njeni su istraživački interesi su: talijanska književnost, drama i kazalište 19. i 20. stoljeća, suvremeno mađarsko i europsko kazalište, mađarsko-talijanski kulturni i književni prijevodi, kulturna, društvena i književna povijest Rijeke i Trsta te posebno razdoblje talijanskog fašizma. Njene publikacije objavljene su na talijanskom, engleskom, njemačkom i hrvatskom jeziku. Za Rijeku je najvažnija njena knjiga Emlékek városa: Fiume (2001.) koja je izdana i na talijanskom 2005. kao Fiume, citt? dela memoria: 1868–1945 (Rijeka, grad sjećanja: 1868.-1945.).
...