Varikina, modra galica, deterdžent za pranje posuđa, zubarski anestetik (!) ... samo je dio ubojitog kemijskog arsenala pomoću kojeg beskrupulozne osobe na nezakonit način love hobotnice u našem moru. Neko od navedenih sredstava ubrizga se u rupu u kojoj obitava hobotnica, koju se na taj način istjera iz njenog skloništa. Tako omamljena, odnosno otrovana, postaje lagan plijen za predatora zvanog čovjek. Jedan od načina krivolova s modrom galicom provodi se, rekli bismo na „tradicijski“ način, s dvije barke. Prva barka vuče vreću s modrom galicom, koja je toksična za stanovnike mora. Ubrzo iza nje dolazi druga barka iz koje čovjek s ostima „kupi“ hobotnice istjerane iz skloništa.
Ako skočite u more s drškom od metle, ribe će panično bježati od vas jer ih podsjeća na po život opasnu podvodnu pušku. S druge strane, ako ronite s kamerom u rukama, ribe će vam znatiželjno prilaziti i doslovno pozirati. To su nam potvrdili mnogi naši iskusni ronioci i instruktori ronjenja. Neki od njih će pritom ustvrditi kako skoro svaku rupu u našem priobalju u koju bi se mogle sakriti hobotnice, kontroliraju podvodni ribolovci. Naposljetku, već godinama unatrag u našem moru se nad hobotnicama doslovno provodi genocid, te je prava rijetkost vidjeti veću hobotnicu. Ljudska pohlepa im ne dopušta da dosegnu barem tinejdžerski uzrast. Jer, svi bi htjeli salatu od jadranske hobotnice, zatim hobotnicu ispod peke, pa doživljaj zvan sušena hobotnica ... I tako do istrebljenja, jer ako netko nešto želi i to može platiti, nema problema. Jer, mi smo turistička zemlja u kojoj će svi učiniti sve da gost dobije ono što traži kad je riječ o kulinarskom doživljaju, ali i mnogom drugom. Ako treba, poduzetni ljudi izvaditi će za novac i zadnju hobotnicu iz Jadrana. Jer, tko je kriv hobotnicama što su tako ukusan zalogaj! Hobotnice su brzo rastuća vrsta koja kratko živi, oko dvije godine. Razmnožavaju se u proljeće i ljeto, mužjak ugiba nakon parenja, a ženka nakon što položi i do 400 tisuća jajašaca brine o njima veoma požrtvovno, odnosno do krajnje iscrpljenosti. Inače, hobotnica plijen ubija otrovom, a kad se brani, ispušta toksično mastilo.
Kako spasiti hobotnice?
Mnogi znanstvenici diljem svijeta tvrde kako hobotnica nije hrana potrebna za preživljavanje, već je smatraju luksuzom. Protive se nastojanjima Španjolaca da uzgajaju tog inteligentnog muzgavca. U svijetu se godišnje ulovi blizu 400 tisuća tona hobotnica, a pritom se posebno ističe Mauritanija, gdje je njihov izlov iznimno važan za preživljavanje dijela stanovnika te afričke zemlje.
...