Mađarski književnik, putopisac, novinar, esejist, romanopisac i dramatičar Arthur Ho litscher osobito je bio poznat u prvoj polovici prošloga stoljeća po svom kritičko-društvenom izvještavanju kao revolucionarni pisac, vizionar novoga, boljega i pravednijega društva, a zajedno sa Egonom Erwinom Kischom, pomogao je u osnivanju modernoga političko-književnoga novinarstva. No, za razliku od Kischa, vedroga i duhovitoga Pražanina, koji utjelovljuje privlačno i simpatično ozračje Monarhije i srednjoeuropskost, turobni i uvijek zabrinuti Holitscher, Peštanin, pokazuje ono što je bilo depresivno i zastrašujuće u Monarhiji i modernosti, ono što je Franz Kafka tako uvjerljivo uspio opisati u svojim najboljim djelima.
Djetinjstvo i mladost proveo je u rodnoj Mađarskoj, a njegov neobično komplicirani odnos sa svojom domovinom, izbor identiteta i jezika spadaju u jedno od uzbudljivijih poglavlja u povijesti Austro-Ugarske Monarhije, pa tako i njemačkog i židovskog naroda u Mađarskoj. U svojoj će ranoj mladosti neko vrijeme provesti i u Rijeci, radeći kao bankarski službenik, a nakon toga započinje njegovo nesvakidašnje spisateljsko i publicističko djelovanje kome će posvetiti čitav svoj život, koji provodi u različitim zemljama i okolnostima, ostajući vjeran sebi i svojim iznimno visokim idealima. Podsjećamo ovdje na njegovu neobičnu životnu priču.
AMERIKA DANAS I SUTRA
Kao putopisac obišao je Sjedinjene Države, Sovjetski Savez, Indiju, Kinu i Japan. Prvo je otišao u Sjedinjene Države, po narudžbi nakladnika Samuela Fischera, koji je kao i drugi književni izdavači (Albert Langen, Paul Cassirer, Georg Müller), promovirao novi putopisni žanr financirajući putovanja koja su autorima inače bila nedostupna. Spomenutim je izdavačima uvijek bilo važno da opisi putovanja posjeduju književnu kvalitetu, da su nošeni poetskim impulsom, da imaju pripovjedačku osobnost, osebujnost doživljaja i razmišljanja. Ovo je američko putovanje dovelo do njegovog najpoznatijeg publicističkog i književnog djela, Amerika danas i sutra (America heute und morgen. Reiseerlebnisse), putopisa objavljenog 1912. godine. Knjiga je nastala na temelju putovanja kroz Sjedinjene Države i Kanadu godinu dana prije toga. Holitscher ovdje opisuje svoja istraživanja i zapažanja Amerike s velikim uzbuđenjem i fascinacijom. Holitscherov je pristup čisto evokativan, izazovan za radoznaloga čitatelja kojemu se daju na raspolaganje brojne zanimljive i nepoznate informacije o jednom sasvim drugačijem svijetu od njegovoga. Bilo je to u pravom smislu riječi za njega otkrivanje veličanstvenoga i tada još vrlo egzotičnoga Novoga svijeta, potraga za mogućim alternativama europskoj civilizaciji u to vrijeme već poprilično zahvaćenoj kulturnom, društvenom i povijesnom krizom.
Holitscher tamo, u jednoj aktivističkoj viziji, drugima neposredno otkriva raznolikost stilova života, običaja i tradicija s kojima se susretao i koje je imao potrebu opširno komentirati. To putovanje odvijalo se od Bremena do New Yorka i regije Mississipija do Kanade. Na taj način on čini tadašnju Ameriku neobično živom, opipljivom i privlačnom, nudeći svojim čitateljima dojmljive i detaljne opise. Brojne fotografije također pružaju povijesne snimke ove zemlje i njezinih ljudi. Amerika danas i sutra ostalo je Holitscherovo najpoznatije i najpopularnije djelo, u kojem on na najbolji mogući način iskazuje svoju darovitost u opisivanju krajolika, društva i ljudi u jednom konkretnom povijesnom trenutku. Doživjelo je čak petnaest novih izdanja.
Hollitscher je ondje bio posebno fasciniran radom na tekućoj traci koji se primjenjivao u industrijskoj proizvodnji na mnogim područjima, a što je predstavljalo princip modernoga rada. To je Henry Ford bio prenio u svoju tvornicu automobila u Detroitu. Naš putopisac to ovako opisuje: „Prvo što stranac primijeti je limuzina što visi na lancu, a koji se istovremeno graciozno spušta na šasiju automobila što se kotrlja po pokretnom užetu. Ljudsko biće koje prvo privuče pozornost je radnik koji leži na leđima, prekriven tamnim mrljama na stopalima, koji na nekim niskim kožnim kolicima udara čekićem po metalnoj konstrukciji.“
....