Mjesec travanj uvijek je obilježen posebnim pripremama za predstavljanje 	novog broja Sušačke revije i tim povodom susretom s našim dragim i 	vjernim članovima. Moramo ipak nerado ustvrditi da nas nekako na tim 	susretima ima sve manje, ali i dalje su obilježeni uvijek  istim žarom i 	radošću. Promocija 81. broja Revije odvijala se u kongresnoj sali 	Hotela Neboder, zbog nemogućnosti usklađivanja termina u HKD-u, ali se 	to ovoga puta pokazalo izvrsnim rješenjem, kako zbog prikladnosti prostora 	tako i zbog prilagođenosti za nastup izvođača u muzičkom dijelu programa, 	koji ni jednog prisutnog nije ostavio ravnodušnim! Naime, našu promociju 	uveličale su proslavljene umjetnice – duo harfistica: Dijana 	Grubišić-Ćiković i Tea Grubišić, violina, izvedbama: Godišnja doba – 	Proljeće (A.Vivaldi), Arabeska br. 1 (C.Debussy), Liebesleid, 	(Fritz Kreisler), Asurienne (M. Berthomieu), Libertango (A. 	Piazzolla) Labud (Camille), Karneval životinja.
		Glavni urednik Revije Alen Čemeljić nazočnima je predstavio novi broj 	časopisa i nadahnutim komentarima zaista oduševio sve prisutne, a nakon 	službenog dijela ostali smo u ugodnom razgovoru i druženju a našim 	članovima.
		Do ljetne stanke vrijeme je prohujalo, obilježeno i čudnovatim vremenskim 	prilikama i promjenama. U prostorijama Kluba organizirana su i 	nadalje vrlo zanimljiva predavanja: dr. sc. Julija Lozzi-Barković s vrlo 	zanimljivom i aktualnom temom Morske kupališne građevine u Rijeci i 	Sušaku, povijesni i suvremeni kontekst. U izlaganju predavačica se 	osvrnula na postanak i nestanak kupališnih građevina u Rijeci i Sušaku, koje 	su nekada bile brojne, a danas gotovo da im nema traga. Razlozi tome su u 	poteškoćama održavanja – propadanje željeznih konstrukcija pod utjecajem 	slane morske vode te drvenih dijelova zbog lake zapaljivosti. S vremenom, 	kupališta su, nažalost, postala smetnja prometnim i drugim potrebama, a 	nemar društvene zajednice je također pridonio njihovom nestajanju.
		Predavanje na temu Ružićeva i Vodovodna ulica – biseri industrijske 	baštine održala je Ivana Golob, koje je također bilo vrlo interesantno i 	posjećeno. Doznali smo mnoge detalje i informacije te se veselimo i obilasku 	te dvije ulice uz vođenje predavačice.
		Gospodin Zdravko Ćiro Kovačić, potaknut zbivanjima i promjenama u našem 	gradu, održao je predavanje u prostorijama Kluba u mjesecu travnju, 	pod nazivom Međuovisnost razvoja grada Rijeke i riječke luke. Iznio 	je kritičko mišljenje o sadašnjim planovima i radovima na izgradnji dvaju 	malih kontejnerskih terminala na dvjema odvojenim lokacijama u centru grada. 	Nakon izlaganja razvila se plodna diskusija.
		Mnoge se promjene odvijaju u životu jednog grada i njegovih stanovnika. 	Problem je koliko smo ih svjesni, koliko smo informirani, koliko možemo, 	želimo i nastojimo utjecati na te promjene jer se one, itekako, reflektiraju 	na budućnost naših potomaka.
		U prostorijama Kluba postavljene su nove izložbe: Izložba radova 	društva Udruga obala naših unuka, a zatim se svojim radovima 	predstavilo Likovno društvo Kvarner.
		Nakon postavke ovog likovnog društva, postavljena je nova izložba – naše 	prostorije krase radovi Umjetničke sekcije Romolo Venucci, slikarske 	grupe, i batik – sekcije, pod nazivom Pozdrav prirodi.
		Klub rado se odaziva i kao suorganizator manifestacija tematski 	povezanih sa našim krajem, pa je tako i ove godine jedan od suorganizatora 	vrlo uspješno ostvarene manifestacije Kvarnerski festival mora i pomorske 	tradicije Rijeka.U tim danima oživljeno je najprosperitetnije razdoblje 	pomorske Rijeke – konac 19. i početak 20. stoljeća. Ovaj festival postaje 	svojevrsni vremeplov na autentičnim lokacijama Delte – Mrtvog kanala i 	Verdijeve ulice – spojnice s tržnicom i lukom. U sklopu brojnih događanja 	ovog festivala, a kao dio osmišljenog zabavnog programa Potraga za blagom, 	i prostorije našeg Kluba poslužile su svrsi...
		I svakako, redovno se putovalo prema planu na izlete, odgođeni izleti zbog 	vremenskih nepogoda realizirani su nešto kasnije, ali s uvijek jednakim 	oduševljenjem svih polaznika.
		Radosni smo što se ostvarila i ideja o portretu-grafitu gospodina Maksa Peča 	na zidu Hrvatskog hospicija Riječke nadbiskupije, koji je inicirala 	gospođa Olga Potočnik.