uzej grada Rijeke i Zajednica Talijana Rijeka / Comunit? degli Italiani di Fiume 2018. godine organizirali su izložbeni projekt - Pozdrav iz Rijeke/ Un saluto da Fiume, uz koju je bio objavljen reprezentativni istoimeni katalog. Bio je to projekt kojim je po prvi puta bila prezentirana tada novoosnovana Zbirka razglednica muzeja, te su bile izložene razglednice s motivima Rijeke. Izložba je ostvarila izniman interes javnosti a katalog je, zbog velikog interesa javnosti i brze rasprodanosti, ponovo objavljen 2021.godine. Na tragu toga željelo se doprinijeti baštini Sušaka i dati svojevrsni obol postojanju ovog povijesnog grada pa – slijedom prethodno započete suradnje sa Zajednicom Talijana organizirana je izložba i objava kataloga Pozdrav iz Sušaka / Un saluto da Sussak, održana u Muzeju grada Rijeke od 11. studenoga do 8. prosinca 2025. godine, autorice i urednice Marije Lazanja Dušević. Izložba je bila prikaz odabranih primjeraka Zbirke razglednica sušačkih motiva s naglaskom na povijesni grad Sušak i njegove okolice. Dizajnerica vizualnog oblikovanja izložbe bila je Vesna Rožman Postić, koja je cjelokupno oblikovanje u prostoru osmislila po uzoru na muzejski primjerak trik-razglednice, odnosno leporello albuma razglednica.
S 125 eksponata prezentiralo se industrijsko, povijesno, urbanističko i kulturno nasljeđe Sušaka s naglaskom na period od 1924. do 1948. godine. Izložba je bila podijeljena u nekoliko segmenata: panorame, ulične vedute, znamenite građevine, sušački kvartovi, industrija i turizam, Rječina, Mrtvi kanal i granica, okolna mjesta te Sokol i ostala sušačka udruženja i grupe. Takvom su se koncepcijom ova izložba i katalog nastavljali na prethodni muzejski projekt čija je tema bila Rijeka, te se na taj način, odnosno formom prethodne izložbe, kompleksno prezentiralo ove povijesne simbioze dviju koherentnih geografskih i urbanih cjelina – desne i lijeve obale Rječine, koje danas čine jedinstven grad Rijeku. Premda su Sušačani tijekom povijesti bili u rivalstvu s Fijumanima, ponajviše u kontekstu nacionalnih i kulturoloških tenzija, s današnjega stajališta razvidno je da su ova dva grada u njihovim povijesno najburnijim vremenima, organizacijski, gospodarski i etnološki indirektno inspirirala jedan drugoga, prvenstveno u konkurencijskim porivima. Uz to evidentna je spoznaja da je svakodnevna interakcija među stanovništvom bila česta. U kontekstu razglednica to se očituje u činjenici da je velik dio razglednica s motivom Sušaka, posebno Trsata, tiskan u Trstu, Rimu i Milanu na talijanskom jeziku, kao i njihov pozdravni tekst, što svjedoči o jedinstvenoj urbanističkoj percepciji tada podijeljenog prostora unatoč graničnim, kulturološkim i etničkim barijerama.
...