SUŠAČKA REVIJA broj 123/124

 


obljetnice

FABRIOVO VJEŽBANJE I HRVATSKO-TALIJANSKE TEME

Ervin Dubrović

U povodu obljetnice smrti

Nedjeljku Fabriju je Vježbanje života, roman o povijesti moderne Rijeke, donio veći uspjeh nego sva ostala djela zajedno. Vježbanje su nazvali sagom o Rijeci, mitskom dramom grada. Rekli su i da je Rijeka Fabriju ono što je Thomasu Mannu Lubeck, Jamesu Joyceu Dublin, Guntheru Grassu Gdanjsk, a Italu Svevu i Umbertu Sabi Trst. Glavne mu se niti radnje oslanjaju na dvije ovdašnje obitelji, jednu talijansku i jednu hrvatsku, pa su ga uspoređivali i s drugim obiteljskim sagama, poput Mannovih Budenbrookovih.

U svakom slučaju, Vježbanje života je najveći uspjeh doživjelo spektakularnim postavljanjem na riječku scenu, te izazvalo euforiju i odjeke koje riječko kazalište više nije moglo nadmašiti.

Nedjeljko Fabrio (Split 1937. – Rijeka 2018.) pisac je širokih interesa i različitih žanrovskih ostvarenja no prvo se pročuo kao pripovjedač, dramatičar i esejist, a kasnije i kao glazbeni kroničar i kritičar. Najveći je uspjeh postigao svojim riječkim i jadranskim djelima, posvećenim nedavnoj burnoj povijesti i traumama koje u njegovo doba još uvijek nisu bile zaliječene. Tim se temama posvetio u zreloj dobi kada su mu se počela nametati sjećanja na dramatične događaje koji su obilježili njegovu mladost. I sam je bio pogođen povijesnim tijekom zbivanja koja su ostavila trajne ožiljke mnogim riječkim i istarskim obiteljima.

Fabriju su isprva u Narodnom kazalištu „Ivan Zajc“ izvodili Reformatore (1968.), jedno od njegovih poznatijih dramskih djela, zasnovano na sukobu dvojice glavnih protagonista. Martin Luther, pokretač protestantizma – luteranstva, i Matija Vlačić – Flacius Illyricus, njegov sljedbenik, prikazani su u kontrastu koji dovodi do uzajamnog sukoba. Prvi je već ostario, čvrstina njegovih nazora oslabjela, a sklonost pogodnostima i častima prekomjerno narasla. Drugi je, pak, asketski tvrd i ustrajan, nepomirljiv, čvrsto vjeran ideji.

Od sljedećih Fabriovih drama na riječkoj sceni svaka je posve različita od ostalih. Čujete li svinje kako rokću u ljetnikovcu naših gospara? (1970.) odvija se u dekadentnom ugođaju oronulog ljetnikovca. Jedne ljetne noći, u kojoj se zlokobno naviješta oluja, članovi obitelji prolaze jedni mimo drugih, čehovljevski nedjelatni. Razrješenje radnje moguće je jedino razornom olujom - „prstom božjim“!

...

    Napomena: Članci iz Sušačke revije u Web izdanje ne prenose se kompletni, sa svim slikama, potpisima pod slike, okvirima, tablicama i sličnim. Za cjelovit uvid u članke pogledate papirnato izdanje. Hvala.

Povratak na kazalo © 2001-2024 Klub Sušačana