SUŠAČKA REVIJA broj 37

 


vijesti iz prošlosti  

VIJESTI IZ PROŠLOSTI  

Saša Dmitrović  

1915

DR. IVAN RUŽIĆ

s080.jpg (7567 bytes)22. siječnja umro je u Zagrebu odvjetnik i pisac pravoslovne struke dr. Ivan Ružić. Pokojnik se nije isticao u našem društvu osim svojim radom. Medju drugovima vrijedio je kao opsežna inteligencija i duboki mislilac, naročito u stručnim pitanjima, a u svojoj velikoj brizi i skrbi za hrvatski narod, na svakom je koraku zastupao i naglašivao radikalno hrvatsko stajalište bez kompromisa. Bio je snažna sila u politici i u juridičkom znanju, no preko svega lebdila mu je pred očima kulturna sloboda našega naroda, pa se često dogadjalo, da je u tu svrhu radio i sa svojim političkim protivnicima.
Za podizanje naših kulturnih tečevina, poimence slikarske umjetnosti, učinio je mnogo jednim poklonom galeriji slika, koji je po mišljenju dra. Račkoga najvredniji dar uz Strossmayerove ovoj našoj umjetničkoj riznici. Boraveći u Italiji nakupovao je znatan broj slika novijih i starijih slikara i darovao akademiji 33 slike i jedan Medulićev crtež.
Napisao je mnogo gospodarskih članaka u našim domaćim žurnalima, napose o ratarskoj vjeresiji, o stvaranju vjeresijskih udruga. Objelodanio je u »Mjesečniku« opširnu ocjenu Derenčinovog kaznenog zakona i veliku studiju o slavenskoj komparativnoj povijesti s naročitim obzirom na hrvatski pravnu povijest. Osim toga u istom je časopisu napisao studiju o talionskom pravu. Sveukupni njegovi stručni radovi iznašali bi nekoliko opsežnih svezaka.
Dr. Ivan Ružić rodio se na Hreljinu kod Bakra g. 1849. Gimnaziju je polazio u Senju, Zagrebu i Rijeci. U Parizu je studirao pravo. Da steče svjetsku naobrazbu, putovao je po Francuskoj, Švicarskoj, Nizozemskoj te Italiji. U Beču je nakon studija u Parizu, Heidelbergu i Berlinu položio doktorat prava. Prof Lorenz Stein svjetovao je mladome Ružiću, da stupi u službu kod ministarstva trgovine, pa da bude docentom na bečkom univerzitetu.
No njega nije ništa vuklo u državnu službu, jer je znao, da bi to moglo samo škoditi njegovu daljnjem studiranju.
G. 1874. pozvao ga je ban Ivan Mažuranić u povjerenstvo stručnjaka i upravnih vještaka, koji su imali vijećati, te predlagati mjere za sustavno promicanje grana gospodarstva u Hrvatskoj. Kako je bio izvanredno spreman za ovakovo područje rada, svoju je funkciju vrlo savjesno i dobro vršio, pa mu se je sam ban lično zahvalio. G. 1876 postao je dr. Ružić odvjetnik i javni bilježnik u Bjelovaru, gdje je ostao više godina, onda se preselio u Zagreb kao javni branitelj. Kao odvjetnika naši su ga pravni krugovi vrlo cijenili.
Dr. Ivan Ružić odlikovao se i kao govornik u Hrvatskom saboru, gdje je zastupao koprivnički izborni kotar.
Uz saučešće mnogih poštivalaca i drugova bio je sahranjen 23. siječnja o.g. na zagrebačkom groblju.

KAKO SE PONAŠA
JAK NAROD U RATNO DOBA?

Nizozemske novine donose temu jednoga govora bivšeg podkralja u Indiji, lorda Curzona, koji ima naslov: »Kako se ponaša jak narod u ratno doba?«. On kaže, da se narod kao što je engleski, mora držat ovih dvanest propisa:
1. Ne mislite, da se rat nas osobno ne tiče.
2. Ne veselite se osobito, kada čujete vijesti o pobjedi i ne budite potišteni, kada doznate za poraze.
3. Ne klonite duhom radi šteta, što ćete ih morati pretrpiti.
4. Ne preplašite se dugih i česti tako žalostnih listina, na kojime su zabilježeni gubitci.
5. Ne vjerujte da znate kako se mora voditi rat i da to nezna glavni stožer.
6. Ne budite nervozni, jer operacije teku polagano. Drugačije ne može biti u ovom ratu.
7. Ne vjerujte u sve što dolazi iz središta neprijatelja.
8. Ne omalovažavajte neprijatelja.
9. Ne upuštajte se u proricanja kakva će biti sudbina njemačkog cara na ovom ili onom svijetu.
10. Ne počinjite dijeliti Njemačku dok ju ne osvojite.
11. Ne slušajte one koji viču »stoj!« prije nego je postignut posvema cilj rata.
12. Ne zaboravite ove naputke kada bude rad dovršen. Naputci lorda Curzona mogu se uz male iznimke označiti da su prilično pametni. Svakako se čini da on dobro poznaje svoje zemljake.

s082a.jpg (32086 bytes)UNIŠTENJE
TALIJANSKOG
ZRAKOPLOVA

Dana 8. lipnja u zoru bacio je talijanski vojni zrakoplov »Cittŕ di Ferrara« nekoliko bomba na Rijeku. Na povratku uništište ga i zapališe kod Lošinja naši hidroplani i posadu mu, koja se sastojala od 2 časnika i 5 momaka, zarobiše.

ZEMLJOVID POGRANIČNIH PODRUČJA
s082b.jpg (86828 bytes)

Da omogućimo ili pripomognemo čitatelju, da uzmogne točnije pratiti dogadjaje na talijanskom ratištu to jest na tirolskoj, koruškoj i primorskoj granici, donosimo na strani 564. zemljovid tih krajeva. Na njemu se nalazi čitava Istra s Trstom, spomenuta pogranična područja duž čitavu sjevernu granicu Italije, kao i velik

dio sjeverne Italije. U Istri i Slovenskim zemljama označili smo uz njemačka i talijanska imena mjesta, rijeka, gora itd. (jer se tako spominju u svim izvještajima) i hrvastka odnosno slovenska, ukoliko se to dalo na ovakovom manjem zemljovidu provesti.

    Napomena: Članci iz Sušačke revije u Web izdanje ne prenose se kompletni, sa svim slikama, potpisima pod slike, okvirima, tablicama i sličnim. Za cjelovit uvid u članke pogledate papirnato izdanje. Hvala.

Povratak na kazalo © 2001-2018 Klub Sušačana