SUŠAČKA REVIJA broj 44

 


zanimljivosti

ŠPORKI STARI GRAD

Saša Dmitrović

»Bludnicom smatra se svaka ženska, koja svojim tijelom za novac bludni život tjera«,

                IZVAN GRADSKIH ZIDINA!
    Prvi pisani spomen prostitucije nalazimo u Statutu grada Rijeke iz 1530. godine (Statutum terrae Fluminis anno 1530), gdje »knjiga četvrta ili četvrti dio o izvanrednim prilikama« u svom petom članku pod nazivom »O TOME GDJE BLUDNICE MOGU STANOVATI« donosi:
    »5. Naređujemo i određujemo, da sve bludnice, o kojima postoji javni glas i mišljenje, da su bludnice ili svodilje, imadu stanovati izvan gradskih cesta, i da ne mogu stanovati u kućama, smještenim kraj samih cesta, nego imadu stanovati na udaljenim mjestima, kod zidova grada Rijeke. I ako su bile zatečene, da na drugom mjestu stanuju, neka se kazne sa 10 libara svaka od njih i neka se izbace s navedenoga mjesta ili stana. I ako bi koja osoba u navedenim zabranjenim mjestima dala u najam nekom kuću ili stan spomenutim bludnicama, ili besplatno prepustila njima ili njihovim svodiljama, neka se kazne s 5 libara toliko puta, koliko je puta protivno učinila...«
    Prostitutke su bile duboko prezrene od svojih sugrađana pa im nije bio dopušten pristup javnim igrama, plesovima i svetkovinama koje su se održavale u gradskoj vijećnici bilo u doba karnevala ili u nekoj drugoj prigodi. Sve »žene nepoštena života«, bludnice, tajne i javne, imao je satnik pravo izbaciti iz palače.

               
BLUDOBOLJA ZVANA ŠKRLJEVSKA BOLEST
    U okolici Rijeke na prijelomu XVIII. i XIX. stoljeća izbila je luetična epidemija, u puku znana kao škrljevska bolest (znana i kao sifilis, vranc, franca, francuzljiva bolest, francuska bolest, pogana bolest, stidna bolest, vrenjak...). Naziv »morbus Scherlievo«, »male di Scherlievo« dao je dr. Giovanni Battista Cambieri, riječki patricij i dobrotvor, te protomedicus Hrvatskoga primorja.
    Bludobolja je došla iz Bosne i brzo se raširila Vinodolom, Gorskim kotarom i cijelom riječkom okolicom. Zarazila je Dragu, Krasicu, Kukuljanovo, naročito pak Škrljevo. Za sve je, a kako drugačije, bila okrivljena neka prostitutka Margica pa su neki okrstili i bolest njenim imenom.
    Drugi su pak kazivali da je bolest stigla s francuskim vojnicima tijekom Napoleonovih vojni i proširila se u doba Ilirskih provincija. No, istina je pak da je bolest postojala i prije dolaska Francuza i da se bolest nije prenosila koitusom već zaraženom odjećom i priborom.
    Stanovitu veneričnu bolest naši su ljudi imenovali imenom francuskim jer je u kolektivnoj svijesti naroda postojala predrasuda o promiskuitetu Francuza.
    Podsjetimo, Rijeka je 1809. godine ušla u sastav Napoleonovih Ilirskih provincija, a još je 1703. godine trsatski sudac sudio nekoj drskoj ženi, koja je uvrijedila svoju znanicu sa »rufianka francusliva«.

    Napomena: Članci iz Sušačke revije u Web izdanje ne prenose se kompletni, sa svim slikama, potpisima pod slike, okvirima, tablicama i sličnim. Za cjelovit uvid u članke pogledate papirnato izdanje. Hvala.

Povratak na kazalo © 2001-2019 Klub Sušačana