SUŠAČKA REVIJA broj 49 spomenici LOŠA SUDBINA AUGUSTINČIĆEVIH SPOMENIKA Julija Lozzi Augustinčićev brončani spomenik Josipu Brozu Titu, koji je bio postavljen u Kumrovcu, na Božić prošle godine oštećen je eksplozivom. Spomenik je ipak bilo moguće obnoviti. Na Božić prošle godine u Kumrovcu je eksplozivom oštećen Augustinčićev brončani spomenik Josipu Brozu Titu, koji je pokraj njegove rodne kuće postavljen 1948. godine. Budući da se u Galeriji Antuna Augustinčića u Klanjcu čuvaju još dva brončana odljeva, a postoji i kalup od gipsa, spomenik je moguće obnoviti. Ovaj događaj povod je da se prisjetimo i Augustinčićeve veze sa Sušakom iz vremena međuraća i njegovog angažmana oko spomenika kralju Aleksandru, koji je doživio pomalo sličnu sudbinu kao i Titov spomenik u Kumrovcu, a i razlozi imaju nekih dodirnih točaka. Međuratni grad Sušak mogao se svojim komunalnim poslovima u potpunosti posvetiti nakon 1924. godine, kada su njegovo područje napustile talijanske trupe i kada je izabrana prva gradska uprava. Od tada se intenzivno uređuju ulice, pažnja se posvećuje urbanoj opremi te Sušak drže jednim od najurednijih gradova u državi. Sve do sredine tridesetih godina Sušak, međutim, nema niti jednoga javnog spomenika, osim piramide na početku Istarske ulice, ustvari, miljokaza postavljenog u spomen na gradnju Karolinške i Dorotejske ceste. Prvi javni spomenik u Sušaku, posvećen »Kralju Aleksandru I. Ujedinitelju«, podignut je 1935. godine na Sokolskom trgu ispred nove zgrade Gradske vijećnice. Potpisuju ga Franjo Kršinić i Antun Augustinčić, pored Meštrovića, tada vodeći hrvatski kipari te svjetski afirmirani autori monumentalnih javnih spomenika. Spomenik na Sušaku kralju3 Aleksandru. Autori Antun Augustinčić i Frano Kršinić. Tridesetih godina prošlog stoljeća Augustinčić je ostvario cijeli niz brončanih skulptura srpskog kralja u Varaždinu, Ljubljani, Skoplju i drugim gradovima. Sve su te skulpture tijekom Drugog svjetskog rata pretopljene. Napomena: Članci iz Sušačke revije u Web izdanje ne prenose se kompletni, sa svim slikama, potpisima pod slike, okvirima, tablicama i sličnim. Za cjelovit uvid u članke pogledate papirnato izdanje. Hvala. Povratak na kazalo © 2001-2024 Klub Sušačana
LOŠA SUDBINA AUGUSTINČIĆEVIH SPOMENIKA
Julija Lozzi
Augustinčićev brončani spomenik Josipu Brozu Titu, koji je bio postavljen u Kumrovcu, na Božić prošle godine oštećen je eksplozivom. Spomenik je ipak bilo moguće obnoviti. Na Božić prošle godine u Kumrovcu je eksplozivom oštećen Augustinčićev brončani spomenik Josipu Brozu Titu, koji je pokraj njegove rodne kuće postavljen 1948. godine. Budući da se u Galeriji Antuna Augustinčića u Klanjcu čuvaju još dva brončana odljeva, a postoji i kalup od gipsa, spomenik je moguće obnoviti. Ovaj događaj povod je da se prisjetimo i Augustinčićeve veze sa Sušakom iz vremena međuraća i njegovog angažmana oko spomenika kralju Aleksandru, koji je doživio pomalo sličnu sudbinu kao i Titov spomenik u Kumrovcu, a i razlozi imaju nekih dodirnih točaka. Međuratni grad Sušak mogao se svojim komunalnim poslovima u potpunosti posvetiti nakon 1924. godine, kada su njegovo područje napustile talijanske trupe i kada je izabrana prva gradska uprava. Od tada se intenzivno uređuju ulice, pažnja se posvećuje urbanoj opremi te Sušak drže jednim od najurednijih gradova u državi. Sve do sredine tridesetih godina Sušak, međutim, nema niti jednoga javnog spomenika, osim piramide na početku Istarske ulice, ustvari, miljokaza postavljenog u spomen na gradnju Karolinške i Dorotejske ceste. Prvi javni spomenik u Sušaku, posvećen »Kralju Aleksandru I. Ujedinitelju«, podignut je 1935. godine na Sokolskom trgu ispred nove zgrade Gradske vijećnice. Potpisuju ga Franjo Kršinić i Antun Augustinčić, pored Meštrovića, tada vodeći hrvatski kipari te svjetski afirmirani autori monumentalnih javnih spomenika. Spomenik na Sušaku kralju3 Aleksandru. Autori Antun Augustinčić i Frano Kršinić. Tridesetih godina prošlog stoljeća Augustinčić je ostvario cijeli niz brončanih skulptura srpskog kralja u Varaždinu, Ljubljani, Skoplju i drugim gradovima. Sve su te skulpture tijekom Drugog svjetskog rata pretopljene.
Augustinčićev brončani spomenik Josipu Brozu Titu, koji je bio postavljen u Kumrovcu, na Božić prošle godine oštećen je eksplozivom. Spomenik je ipak bilo moguće obnoviti.
Na Božić prošle godine u Kumrovcu je eksplozivom oštećen Augustinčićev brončani spomenik Josipu Brozu Titu, koji je pokraj njegove rodne kuće postavljen 1948. godine. Budući da se u Galeriji Antuna Augustinčića u Klanjcu čuvaju još dva brončana odljeva, a postoji i kalup od gipsa, spomenik je moguće obnoviti. Ovaj događaj povod je da se prisjetimo i Augustinčićeve veze sa Sušakom iz vremena međuraća i njegovog angažmana oko spomenika kralju Aleksandru, koji je doživio pomalo sličnu sudbinu kao i Titov spomenik u Kumrovcu, a i razlozi imaju nekih dodirnih točaka. Međuratni grad Sušak mogao se svojim komunalnim poslovima u potpunosti posvetiti nakon 1924. godine, kada su njegovo područje napustile talijanske trupe i kada je izabrana prva gradska uprava. Od tada se intenzivno uređuju ulice, pažnja se posvećuje urbanoj opremi te Sušak drže jednim od najurednijih gradova u državi. Sve do sredine tridesetih godina Sušak, međutim, nema niti jednoga javnog spomenika, osim piramide na početku Istarske ulice, ustvari, miljokaza postavljenog u spomen na gradnju Karolinške i Dorotejske ceste. Prvi javni spomenik u Sušaku, posvećen »Kralju Aleksandru I. Ujedinitelju«, podignut je 1935. godine na Sokolskom trgu ispred nove zgrade Gradske vijećnice. Potpisuju ga Franjo Kršinić i Antun Augustinčić, pored Meštrovića, tada vodeći hrvatski kipari te svjetski afirmirani autori monumentalnih javnih spomenika.
Spomenik na Sušaku kralju3 Aleksandru. Autori Antun Augustinčić i Frano Kršinić. Tridesetih godina prošlog stoljeća Augustinčić je ostvario cijeli niz brončanih skulptura srpskog kralja u Varaždinu, Ljubljani, Skoplju i drugim gradovima. Sve su te skulpture tijekom Drugog svjetskog rata pretopljene.
Napomena: Članci iz Sušačke revije u Web izdanje ne prenose se kompletni, sa svim slikama, potpisima pod slike, okvirima, tablicama i sličnim. Za cjelovit uvid u članke pogledate papirnato izdanje. Hvala.