SUŠAČKA REVIJA broj 49

 


baština

SPOMENIČKA KNJIŽNICA I ZBIRKA MAŽURANIĆ-BRLIĆ-RUŽIĆ

Theodor de Canziani Jakšić

    Na riječkim, odnosno sušačkim Pećinama broj 5, u bujnome parku s mediteranskim raslinjem, nalazi se villa Ružić. Ovu kuću Ružićevih projektirao je arhitekt David Bunetta 1935. godine. Godine 1938. kuća je dovršena. Kao obiteljsku kuću gradi je hrvatski ban i ministar pravde te advokat, kulturni radnik i slikar, doktor prava Viktor Ružić, stariji.

    U toj vili nalazi se knjižnica i zbirka Mažuranić–Brlić–Ružić. Uz knjižnicu koja broji oko 8000 knjiga u 10.000 svezaka, zbirka sadrži kolekciju fotografija, dokumenata, stilskog namještaja, umjetničke slike i biste te osobne predmete za svakodnevnu uporabu ovih obitelji i njihove rodbine. Knjižnica je spomenik kulture Republike Hrvatske od 1947. godine.


Villa Ružić - pogled s mora

    Tu biblioteku, odnosno knjige koje se u njoj nalaze sakupljali su: Ivan Mažuranić, ban Hrvatske, pravnik, ilirski pjesnik i pripovjedač, te Antun Mažuranić, brat Ivanov, kulturni radnik, ravnatelj Kraljevske riječke gimnazije, suradnik na pisanju dopuna za Osmana i drugih Ivanovih tekstova. Uz njih u stvaranju biblioteke participira i brat Matija Mažuranić, prvi hrvatski moderni putopisac, pisac djela Pogled u Bosnu. Knjižnicu nadopunjuju Vladimir Mažuranić, autor prvog hrvatskog Pravno-povijesnog rječnika te Želimir Mažuranić kao i Ivana Brlić Mažuranić. Ivana Mažuranić udala se za advokata Vatroslava Brlića u Slavonskom Brodu te tamo stvorila svoju knjižnicu i arhiv koji je danas nedjeljiv dio knjižnice Ivana Mažuranića i Ružića zbog dokumentacije i obiteljske korespondencije. Osim toga, od dijela zbirke Mažuranića u Jurjevskoj ulici u Zagrebu, Ivana je stvorila i zbirku u Slavonskom Brodu. Dio ovih zbirki danas se nasljedstvom nalazi u villi Ružić u Rijeci, a nasljeđuje ih Viktor Ružić, ing., unuk Ivane Brlić Mažuranić.

    Brojne knjige iz knjižnice koje su sakupili Ivan i Antun Mažuranić dobijene su na poklon, a imale su veze s njihovim književnim i znanstvenim stvaranjem. Kada su, recimo, stvarana dopunska pjevanja Gundulićevog epa Osman, crnogorski vladika Petar Petrović Njegoš poklonio im jedan od Gundulićevih rukopisa. Za stvaranje rječnika Osmana dolaze Mažuranići u posjed više rječnika, kao što su Mikaglin, Stullijev, Della Bellin i Bellosztenczev Gazophylacium. Pišući o starijoj hrvatskoj književnosti Ivan i Antun Mažuranić sakupljaju posebice dubrovačke pisce i njihova izdanja. Kad rade na glagoljičnim starijim knjigama, sakupljaju glagolitiku, a neke od knjiga im daruju i krčki svećenici. Među tim knjigama ističu se knjige tiskane glagoljicom u Rimu te Levakovićev Misal. Velik broj vrijednih knjiga 16. i 17. stoljeća Mažuranići sakupljaju da bi sačuvali od zaborava hrvatski književni tisak toga vremena. Većina je od 8.000 knjiga, koliko knjižnica sadrži, iz 19. stoljeća. Za te knjige mogli bismo reći da su to gotovo sve vrijedne tiskovine tiskane na hrvatskom jeziku od vremena hrvatskoga preporoda do početka 20. stoljeća. Tu treba svakako istaknuti periodična izdanja kao što su Danica Ilirska, odnosno Danica Horvatzka te jedne od najstarijih hrvatskih novina koje su početkom 19. stoljeća u dvojezičnoj verziji izlazile u Zadru pod nazivom Kraglski Dalmatin, odnosno Il regio Dalmata. Knjižnica sadrži primjerke izdanja Ivana Mažuranića, Antuna i Matije te izdanja iz obitelji Brlić, Andrije Torkvata Brlića, Ignjata Alojzija Brlića i Ivane Brlić Mažuranić, s primjercima izdanja koja su tiskana i prevedena na četrdesetak stranih jezika.

    Zbirku čine bidermajerske garniture, namještaj, obiteljski portreti, umjetničke slike i biste. Posebice treba istaknuti sadrenu bistu Ivana Mažuranića koju je načinio poznati hrvatski kipar Ivan Rendić. Na bana Ivana Mažuranića podsjeća i njegov veliki portret koji su naslikali slikar i grafičar Božidar Jakac i dr. Viktor Ružić.

    U vitrinama i ormarima nalazimo predmete za svakodnevnu uporabu obitelji Mažuranić, Brlić i Ružić, a to su servisi za jelo i piće te osobni predmeti pripadnika obitelji. Među njima treba istaknuti prstenje Smail-age Čengića koje je Ivanu Mažuraniću poklonio crnogorski vojvoda Đorđe Cerović, sin junaka Novice Cerovića koji je ubio Smail-agu.


Spomenička knjižnica Ivana Mažuranića u Villi Ružić

    Od osobnih predmeta izdvajamo notes Ivana Mažuranića, načinjen iz kornjačevine s inkrustriranim srebrnim i emajliranim historicističkim ukrasom i inicijalima I.M., koji u unutrašnjosti sadrži pločicu za pisanje iz slonovače te malu srebrnu olovku. Zanimljiva je mala futrola iz kože s kaširanom slikom nimfe. Tu futrolu za kratke cigare poklonio je Ivanu Mažuraniću Dimitrije Demeter. Velika zbirka stilskog namještaja, umjetničkih predmeta, porculana, stakla i slika potječe od ovih obitelji kao i od obitelji koje su s porodicom Ružić u rodbinskim vezama. Tako nalazimo predmete iz obitelji Badovinac pl. Badovinski, Daubachy pl. Doljskih, pl. Špun-Štrižićevih, grofova Lantieri, Solci-Schulz von Altenkazze, Müller von Thomamühl, Dworski von Prus, Nikolića baruna Podrinjskih, pl. Zajc, Brlića, von Bernath Lendway, Vilhar, Demeter, von Kuslan, Nestoroff, Gelletich, de Adamich, de Vallentsits, de Marsano Ploech i drugih.

    Zbirka i biblioteka Mažuranić-Brlić-Ružić čini s arhivom Ružić nedjeljivu cjelinu. Arhivu su velikom marljivošću sakupljali i slagali ing. Viktor Ružić i njegova kćerka Matilda Ružić, prof. U arhivi sakupljeni su obiteljski dokumenti i velika korespodencija obitelji Mažuranić-Brlić-Ružić i s njima povezanih obitelji. Taj živi organizam obiteljske vile sa zbirkom slika i namještaja te drugih umjetničkih predmeta, o kojoj marljivo brine Gilda Ružić, prof., upravo je zanimljiv svojim životom kao jedinstven primjer živog građanskog života 19. i 20. stoljeća na ovim prostorima. U Hrvatskoj je knjižnica Mažuranić jedina obiteljska knjižnica koja i danas funkcionira u krugu obitelji, a kao i od prvih dana nastanka, tako i danas, koristi prijateljima i znanstvenicima.

Theodor de Canziani Jakšić,
skrbitelj Spomeničke knjižnice i
zbirke Mažuranić – Brlić – Ružić

    Napomena: Članci iz Sušačke revije u Web izdanje ne prenose se kompletni, sa svim slikama, potpisima pod slike, okvirima, tablicama i sličnim. Za cjelovit uvid u članke pogledate papirnato izdanje. Hvala.

Povratak na kazalo © 2001-2022 Klub Sušačana