SUŠAČKA REVIJA broj 50/51

 


povijest

GRADSKA BIBLIOTEKA SUŠAK

Milka Šupraha - Perišić

OD GRADSKE VIJEĆNICE DO HRVATSKOG KULTURNOG DOMA

    Tridesetih godina ovoga stoljeća Sušak je imao 16.104 stanovnika i 1.778 zgrada. Zahvaljujući svome zemljopisnom položaju, statusu graničnoga grada i morskoj luci, Sušak je u razdoblju između dvaju ratova postigao značajan gospodarski napredak. Razdoblje napretka o kojemu će biti riječi obilježio je Gjuro (Đuro, Jurica) Ružić mlađi, gradonačelnik Sušaka u razdoblju od 1929. do 1939. godine. Od svoga je prethodnika Jurja Kučića nastavio započeti preobražaj grada, tako da Sušak u njegovo doba doživljava najveći uspon u svojoj novijoj povijesti. Sušačka luka (najbliža luka Savske i Dravske banovine te sjevernih susjeda) važna je po prometu drvom, a Tvornica papira, Tvornica UKOD, tvornice likera, tjestenine i pluta, manje brodogradilište u Martinšćici, Ljuštionica riže značajni su gospodarski resursi na kojima se zasnivalo gospodarstvo Sušaka.

    U gradu su djelovale podružnice većih banaka, konzularna predstavništva uglavnom europskih država, uredi raznih trgovinskih kuća i agencija. U gradu je postojao Gradski muzej, izlazile su Primorske novine.

    To je razdoblje rješavanja komunalnih problema: izgradnje Radničkoga doma i Pučke kuhinje, izgradnje Banovinske bolnice, dviju osnovnih škola i Skloništa za školsku djecu. Pod vodstvom Gjure Ružića, sušačka je općina bila najveći građevinski poduzetnik u gradu. Međutim, privrednu snagu Sušaka nije pratio kulturni razvoj, a s druge strane, preko mosta, nalazila se Rijeka “kao uzor urbanog života”. Stoga se kulturna problematika našla među prioritetima gradskih vlasti. “S našim skromnim sredstvima nastojimo da snažno izgrađujemo svoj grad. Da bi pak uzmogli savjesno izvršiti svoj zadatak, moramo velikim naporom volje i rada i materijalnim žrtvama uraditi sve da uklonimo nedostatke i da stanemo u red kulturnijih gradova.”

 

KNJIŽNICE I ČITAONICE U SUŠAKU DO 1930. GODINE

   

    Knjižnica jugoslavenskog akademskog kluba “Jurislav Janušić”

    Jugoslavenski akademski klub “Jurislav Janušić”djeluje u Sušaku od 1908. godine. Jezgru Kluba čine lijevo i jugoslavenski orijentirana mladež. Klub se bavi prosvjetnim radom te dobrotvornim aktivnostima, uglavnom za svoje simpatizere. Nije posve jasno kada je Klub “Jurislav Janušić” prvi put organizirao knjižnicu. Znade se jedino da je na početku Prvoga svjetskog rata (1914.) u Sušaku djelovala Hrvatska pučka knjižnica “Silvije Strahimir Kranjčević” te da je po završetku rata postojala volja da se ona ponovno otvori. Prema adresi njezina sjedišta (Viša djevojačka škola), zaključujemo da se radi o “Janušićevoj” knjižnici.

    U dnevnom je tisku pak nedvosmisleno zabilježeno da se pri Akademskom klubu “Jurislav Janušić” 17. veljače 1925. otvorila javna knjižnica. Otvorena je za građanstvo utorkom, četvrtkom i subotom od 17 do 19 sati, a prostorije su joj u zgradi Više pučke djevojačke škole. Fond se popunjavao darovima građana. No bez redovita financiranja, očito, knjižnica nije mogla opstati. Mijenjala je sjedišta, a inventar i fond gubili su se i uništavali. Godine 1929. koristila je prostorije jedne pučke škole (?), no i iz njih je morala iseliti. Godine 1930. Knjižnica se ujedinila s Pučkom čitaonicom i knjižnicom Društva za narodno prosvjećivanje te nastavila djelovanje u Sokolskom domu, nasuprot balkona Jadran-kina (Strossmayerova 16). Otvorena je za građanstvo svakoga dana od 18 do 20 sati. Tijekom 1931. godine knjižnica je popunila svoj fond novim knjigama te uz pomoć Knjigovežnice Boras popravila stare. Knjižnica je tada imala 3.410 svezaka knjiga te kartotečni popis. Čitaonica je opremljena s 14 naslova novina i 25 naslova časopisa. Ima 250 redovnih posjetitelja. U okviru ove knjižnice, kao posebna zbirka, djeluje đačka potporna knjižnica A. K. “J. Janušić” koja, premda utopljena u Društvo “Narodno prosvjećivanje”, obnaša svoju staru zadaću – posudbu knjiga siromašnoj djeci. U listopadu 1932. preselila se u Gradsku kuću (ex Cosullich). Godine 1938. Knjižnica je imala svoje prostorije u društvenoj knjižari, Istarska 1.


Dr. Juraj Roić – prvi knjižničar Gradske biblioteke (Žunićev portret)

    Napomena: Članci iz Sušačke revije u Web izdanje ne prenose se kompletni, sa svim slikama, potpisima pod slike, okvirima, tablicama i sličnim. Za cjelovit uvid u članke pogledate papirnato izdanje. Hvala.

Povratak na kazalo © 2001-2017 Klub Sušačana