Rijeka spada u red onih gradova koji su imali vlastiti novac. Kako Rijeka nije, poput Venecije, Dubrovnika i drugih bila srednjovjekovni grad–država, nije u starije vrijeme imala ni svoju kovnicu, ni svoj novac. Prvi je svoj novac dobila u novije doba, u vrijeme krize revolucionarne 1848. kada se diljem Habsburške Monarhije pojavljuje problem nedostatka sitnog novca.
Numizmatičari su s posebnim zanimanjem pristupili istraživanju riječke numizmatičke povijesti, pa je Bože Mimica objavio Numizmatičku povijest Rijeke (Vitagraf, Rijeka 1996.), a dr. Julijan Dobrinić knjigu Corpus Notarum Pecuniariarum Fluminense (u nakladi Dobrinić & Dobrinić, Rijeka 1997.). No, unatoč već obavljenim istraživanjima i objavljenim knjigama, zanimanje za riječki novac još nije splasnulo. Stoga je Muzej grada Rijeke priredio izložbu, kojoj je autor dr.sc. Julijan Dobrinić (u suradnji s višom kustosicom Milicom Trkulja), a koja prvi put sustavno prikazuje povijest riječkog novca i novca s riječkim obilježjima i izlaže brojni novac – kovanice i novčanice. Na izložbi je prikazan sav poznati i dostupni riječki novac i novac s riječkim obilježjima, dijelom iz zbirke Muzeja, a dijelom iz privatnih zbirki, a upravo su za vrijeme priređivanja izložbe za zbirku Muzeja nabavljeni i neki zanimljivi i vrlo rijetki primjerci poput jednog od najstarijih karantana iz razdoblja od 1848. – 1850. godine.
