SUŠAČKA REVIJA broj 52

 


dostignuća

RIJEČKE GODINE

Igor Žic

1438. Rijeka je dobila hospital – bolnicu.

1440. U gradu je dokumentirana prva drogerija/ljekarna (Justa Vidotića).

1530.U Rijeci djeluje glagoljska tiskara senjsko-modruškog biskupa Šimuna Kožičića Begne, koja je tiskala pet knjiga.

1627. Isusovci su inaugurirali gimnaziju u Rijeci, treću u Hrvatskoj, nakon Lepoglave (1503.) i Zagreba (1607.).

1638. Započela je gradnja crkve sv. Vida po projektu isusovca Giacoma Briana - to je jedina kružna sakralna građevina na širem području Primorja. Crkva je s prekidima građena do 1744. godine. I njeni mramorni oltari doprinose tome da je Rijeka grad s najviše mramornih baroknih oltara na istočnoj obali Jadrana, a ne Dubrovnik, Zadar ili Split.

1696. U gradu djeluju tri ljekarne.

1717. Car Karlo VI. proglasio je slobodnu plovidbu Jadranom, čime je ukinuo stoljetni venecijanski monopol.

1719. Car Karlo VI. proglasio je 18. ožujka Trst i Rijeku slobodnim lukama, što je bitno unaprijedilo razvoj ta dva grada.

1722. Lazaret sv. Karla, s prvom zidanom lukom, uspostavljen je na području današnjeg KBC-a u Rijeci kao prihvatilište za brodove iz rizičnih luka. Prva karantena u europskom pomorstvu bila je uvedena u Dubrovniku još 1377. godine.

1728. Dovršena je Karolinska cesta, koja je povezala Rijeku s Karlovcem kao prva ozbiljnija veza sa zaleđem nakon propasti Rimskog Carstva. Dobila je ime po Karlu VI. Osnovan je teološki fakultet koji je djelovao do 1778. godine.

1747. Uvedena je poštanska kočija koja je povezala grad s Trstom i Bečom. 1748. Carica Marija Terezija osnovala je s ciljem povećanja trgovačkih aktivnosti Primorsku trgovačku provinciju, koja je obuhvaćala luke: Akvileju, Trst, Rijeku, Bakar, Senj i Karlobag.

1750. Nizozemci su utemeljili Rafineriju šećera. Ta firma od 1752. djeluje s centralom u Rijeci, a ubrzo je postala najveća privatna kompanija cijele Habsburške Monarhije. Zapošljavala je 1000 ljudi dok je u cijeloj Hrvatskoj bilo 300 manufakturnih radnika.

1753. Prva regulacijska osnova izgradnje Rijeke, odobrila ju je carica Marija Terezija.

1764. Prva manufaktura brodskih konopa, zahvaljujući poduzetnosti Nicole Crespija iz Riminija. Iz nje se razvila Riječka tvornica konopa, najdugovječnija gradska firma, propala u najnovije doba, poslije više od 230 godina neprekinutog rada.

1765. Prvo riječko kameno kazalište (izvan gradskih zidina) sazidao je Giuseppe Bon na području današnje zgrade riječke gimnazije.

1773. Isusovac Franjo Ksaver Orlando, rođeni Riječanin, utemeljio je prvu nautičku školu u Rijeci, koja je djelovala do 1794. godine. On  je još 1753. utemeljio u Trstu prvu javnu pomorsku školu na Jadranu.

1779. Čeh Lovro Karletzky obnovio je tiskarstvo u Rijeci. Ta obiteljska tiskara jelovala je u gradu do 1889. godine. Utemeljen je gubernij. U cijeloj Monarhiji samo su Trst i Rijeka imali taj sustav uprave, koji se održao do 1918. godine. U Rijeci je funkcija guvernera bili rezervirana za pripadnike najmoćnijeg mađarskog plemstva (Mailath, Zichy, Erdödy, Batthyany), ali ju je obnašao i ban Josip Jelačić.

1785. Dovršena je Anina cesta, koja je povezala Rijeku s Pazinom, preko Učke.

1786. Dovršena je upravna zgrada Rafinerije šećera (Rikard Benčić) po projektu Andrea Menninija iz Trevisa, najmonumentalniji takav objekt iz tog vremena u Hrvatskoj.

1787. U Rijeci je postojalo šest kavana. Prva kavana u Zagrebu otvorila je svoja vrata tek 1820 godine. Velikom broju kavana pogodovala je blizina Trsta, koji je stoljećima najveća europska luka za uvoz i prženje kave.

1805. Otvoreno je veliko kazalište koje je projektirao i izgradio A. Lj. Adamić. S 1600 mjesta bilo je centar društvenog života grada. Do 1883. stajalo je na mjestu današnje Gradske knjižnice.

1811. Dovršena je Lujzinska cesta (započeta 1803.) kao nova veza Rijeke i Karlovca.  Bila je nazivana najljepšom planinskom cestom u Europi. Dobila je ime po Mariji Luisi, kćeri austrijskog cara i drugoj Napoleonovoj ženi. Trgovačka komora u Rijeci započela je s radom, pet godina nakon one u Splitu, koja je bila prva u Hrvatskoj.

1814. Prve novine u Rijeci – Le notizie del giorno.

1821. A. Lj. Adamić je pokrenuo preradu papira na Rječini. Iz te manufakture razvila se u svijetu poznata tvornica Smith&Meynier.

1833. U Tvornici papira Smith&Meynier započeo je radom prvi parni stroj u jugoistočnoj Europi. Snaga mu je bila 18 KS.

1841. Prvo drveno kupalište na prostoru današnje upravne zgrade Euroherca.

1843. Započeo je radom Museum Nugent u kaštelu na Trsatu, prvi muzej u tadašnjoj Hrvatskoj. Narodni muzej u Zagrebu osnovan je 1846., dok je Arheološki muzej u Splitu bio utemeljen još 1820., no Dalmacija je bila u drugom državnopravnom položaju.

1844. Nedjeljna brodska izletnička pruga: Trst–Piran–Novigrad–Poreč–Rovinj–Pula–Rijeka.

1846. Počeo je s radom prvi dječji vrtić.

1850. U Rijeci je započela radom Tvornica duhana, desetljećima najveća u Habsburškoj Monarhiji. Na vrhuncu je imala oko 2400 zaposlenih, pretežno radnica. Uveden plin zbog potrebe javne rasvjete. U gradu djeluju tri hotela: Ugarskom kralju, Pošti i Kazalištu.

1851. Započela je radom Tvornica kemijskih proizvoda na Cernikovici.

1852. Riječki planinari organizirali su uspon na Učku, što je nekoliko godina prije osnivanja prvih planinarskih klubova u svijetu: Britisch Alpine Club (1857.) i Der Österreichisches Alpenverein (1862.).

1853. Podignut je u Rijeci parni mlin, prvi u Hrvatskoj, potom slijede onaj u Varaždinu(1860.) i Zagrebu(1862.). U brodogradilištu Karla Katalinića sagrađen je kliper Gutmanstahl, samo tri godine nakon pojave tih najsavršenijih velikih jedrenjaka. Utemeljeno poduzeće Ljevaonica metala koje je ubrzo počelo s proizvodnjom parnih kotlova, tadašnjom vrhunskom tehnologijom u brodarstvu. Tu tehnologiju donio je u grad inženjer Robert Whitehead.

1854. Uvedena je, prvi put u Hrvatskoj, nastava gimnastike u riječkoj gimnaziji, a predavač je bio Fridrich Singer.

1855. Započela je gradnja Vojno-pomorske akademije. Gradnja je dovršena 1857., a s vremenom je ta institucija postala najznačajnija visokoškolska institucija, koja je djelovala u gradu do 1918. godine. Započeo je radom telegraf između Rijeke i Trsta.

1857. U Rijeci i bližoj okolici djeluju 22 brodogradilišta jedrenjaka.

1858. Profesor na riječkoj gimnaziji Josef Roman Lorenz organizirao je znanstveno putovanje Kvarnerom a na brodu su mu pravili društvo zoolozi, algolozi i meteorolozi iz Beča, Wroclawa i Venecije.

1859. Utemeljena je Komunalna štedionica.

1863. Emidio Mohović uveo je prve tipografske i litografske strojeve za brzotisak, prve u Hrvatskoj. Josef Roman Lorenz objavio je Physicalische Verhältnisse und Verteilung der Organismen im Quarnerischen Golfe, pionirsko djelo na području ekologije mora. 23. siječnja donesena je odluka o utemeljenju Gradskog vatrogasnog zbora s 23 vatrogasca. Sjedište je bilo u prizemlju Adamićevog kazališta, jer su kazališta, zbog plinske rasvjete, često bila ugrožena požarima. Prvi hrvatski vatrogasni zbor utemeljen je u Varaždinu 1864. godine.

1866. U Rijeci je izumljen i proizveden prvi torpedo na svijetu. Idejni začetnik projekta bio je Ivan (Giovanni) Luppis, a izumitelj je bio Robert Whitehead. Nakon najveće austrijske pomorske pobjede, nad talijanskom mornaricom kod Visa, admiral Tegethoff zahvalio je Robertu Whiteheadu na kvaliteti parnih kotlova proizvedenih u Tehničkom poduzeću u Rijeci.

1867. Industrijska proizvodnja Rijeke jednaka je polovici industrijske proizvodnje cijele Hrvatske. Započinje intenzivna izgradnja luke. Glavni projektant bio je Francuz Hilarion Pascal, projektant luka Marseillea i Trsta. Graditelj je bio inženjer Antal Hajnal, voditelj poduhvata od 1877. godine. Na krunidbi cara Franje Josipa I. za kralja Ugarske iz cijele Hrvatske došla je samo delegacija Rijeke, koja je donijela grumen zemlje iskopan ispod Gradskog tornja.

1871. Utemeljena je Riječka banka.

1872. Sagrađen je Hrvat, prvi parobrod željezne konstrukcije s riječkih navoza.

1873. Rijeka je spojena željezničkom prugom sa Svetim Petrom (Pivkom) 24. lipnja, a s Karlovcem 23. listopada. Inače, u Habsburškoj Monarhiji sve su pruge smatrane pomoćnima u odnosu na prugu Beč–Trst iz 1857. godine. Uveden je omnibus kao oblik gradskog prijevoza od željezničke stanice do središta grada. Prva nogometna utakmica između mađarskih željezničara i engleskih tehničara iz Tehničkog poduzeća. Inače, prvu loptu u Zagreb donio je Frane Bučar 1893.godine.

1877. U Rijeci djeluju veliki hoteli Europa i Hotel de la Ville, te manji Albergo alla stella d’oro i Nazionale. Hotel Quarnero u Opatiji podignut je tek 1884. godine, a za njega  se često pisalo da je bio prvi na Jadranu.

1881. Započinje radom Ljuštionica riže, najveće prehrambeno poduzeće svog vremena u gradu. Prerađivala je na vrhuncu proizvodnje 70 000 tona riže i imala je 400 zaposlenih. Nakon što je na Svjetskoj izložbi u Parizu Edison prikazao usavršenu verziju žarulje, u Rijeci su izvedeni prvi pokusi s električnom rasvjetom u luci. Ubrzo započinje redovni noćni pretovar robe.

1882. Utemeljena je Rafinerija nafte na Mlaki, koja je 1908. godine bila najveća u Europi. Utemeljeno je brodarsko poduzeće Adria, najveće u istočnom dijelu Monarhije. Grad je dobio modernu kanalizaciju.  U tvornici Torpedo uvedena je električna rasvjeta u pogonima.

1883. Osnovan Klub prirodnih znanosti – Naturwissenschaftlichen Club. Peter Salcher ubrzo je održao predavanje Fotografija brzih pokreta.

1885. Dovršeno je novo kazalište po projektu Fellnera i Helmera, koji su podigli 53 kazališta diljem Europe. U zgradi je korištena električna rasvjeta iz vlastitog izvora. Isti bečki atelje podigao je kazalište u Zagrebu 1895. godine. Nakon izgradnje upravne zgrade Luke, u prizemlju je utemeljen muzej i akvarij s 36 bazena s morskim životinjama. Na poticaj Austrijanca Broodbecka utemeljen je Riječki alpinistički klub.

1886. Predavanje u Klubu prirodnih znanosti koje su održali Peter Salcher i Sandor Riegler na inicijativu uglednog Ernsta Macha i na kojem su prikazani prvi snimci leta puščanog zrna u svijetu.

1890. Započela je radom prva telefonska centrala u Rijeci, s prvih 86 pretplatnika. U Klubu prirodnih znanosti predavanje o Edisonovom fonografu, s demonstracijom izuma. Započeo radom Ugarski trgovački muzej sa stalnim postavom mađarskih proizvoda. Djelovao je na prvom katu u ovalnoj kući koja je stajala na mjestu današnje zgrade Euroherca.

1892. Sagrađen prvi i jedini austrougarski tanker – Etelka, koji je dovozio sirovu naftu u riječku rafineriju.

1896. Svečano je otvoren moderan vodovod koji je koristio nepresušiv Zvir u podnožju Kozale.  Prve filmske predstave u Rijeci. U rujnu je Vincenzo Giardon prikazivao filmove u Zmajićevoj kući na obali (danas Svid Rock Caffe). 20. veljače snimljena je  rendgenom ruka barunice Josephine Mollinary Vraniczany u Klubu prirodnih znanosti. Fotografija je djelo Petera Salchera, a izvedena je samo mjesec dana nakon svjetske prezentacije rendgena.

1899. Započeo je prometovati električni tramvaj, prvi na ovim prostorima, jedanaest godina prije Zagreba. Prva industrijska izložba u Rijeci, u lučkom magazinu broj 5 na Žabici.

1901. Osnovana je seizmička postaja, godinu dana poslije Pule, a iste godine kad i u Zagrebu.

1904. Otvoren je na Školjiću akvarij u egipatskom stilu s 18 bazena.

1906. Stalni kinematograf Salone Edison na Fiumari bio je prvi na ovim prostorima. Podignut najveći riječki hotel – Emigranti, armirano-betonska građevina duga 160, a visoka 17,5 metara. U njemu je bilo 1500 kreveta. Uoči Prvog svjetskog rata preko Rijeke je u Sjedinjene Države odlazilo po 50 000 iseljenika godišnje brodovima Cunard Linea.

1909. Prvi igrani film tu snimljen – Ruski razbojnici napadaju Narodnu banku u Rijeci. Taj prvi film na tlu Hrvatske vjerojatno je snimio Salvatore Spina, pionir tršćanske kinematografije.

1910. Rijeka ima 67 865 stanovnika, od toga na Sušaku 12 214. Zagreb je tada imao oko 75 000, Trst 260 000 (treći grad Austro- Ugarske!), Pula 60 000, Osijek 28 000, Split 18 000. U razdoblju 1868.–1918., dok je bila izdvojeno tijelo ugarske krune, iako je bila mnogostruko manja od Budimpešte, Rijeka je bila jedan od najvećih mađarskih gradova. Pećine (kasnije Park) ime je prvog sanatorija u tadašnjoj Hrvatskoj.

1911. Prvi Riječanin koji je letio nad gradom bio je Guido Prodam, godinu dana nakon Slavoljuba Penkale u Zagrebu. Kirurg Antonio Grossich tiskao je u Berlinu Meine Preparations-methode des Operationsfeldes mittels Jodtinktur o sterilizaciji kirurškog polja jodnom tinkturom, čime je spriječio čestu pojavu gangrene pri operacijama.

1912. U gradu djeluje 12 banaka.

1913. Riječka luka je po ukupnom prometu (4,5 mil. tona) osma u Europi. Na lukobranu je podignuto najatraktivnije riječko kupalište Quarnero. Dovršeno je novo, revolucionarno armirano-betonsko kazalište Fenice, do danas najveće kazalište u Hrvatskoj (izvorno 1450 sjedećih mjesta), iako je rijetko u toj funkciji.

1914. Rijeka ima 20 hotela, dok Opatija, kao drugi turistički centar Monarhije (iza Karlovih Vary), ima 13, a Zagreb 3. Tu je ukupno 7 kinematografa, u Puli ih je 4, a u Zagrebu 3. U gradu su bila 22 konzulata. Luka je imala 39 teretnih linija duge plovidbe i 31 liniju male i velike obalne plovidbe.

1916. U riječkom brodogradilištu Ganz–Danubius dovršen je jedan od četiri najveća bojna broda austro-ugarske mornarice Szent Istvan, dugačak 151 metar, s nešto više od 20 000 tona deplasmana i s 12 topova kalibra 305 mm, koji je potopljen torpedom s torpednog čamca MAS 21 kod otoka Premude 11. lipnja 1918. To se smatra jednim od najvećih uspjeha talijanske ratne mornarice, koja i danas slavi taj dan. Luigi Rizzo, kapetan čamca MAS 21, bio je predstavnik Messine i Rijeke u talijanskom parlamentu 1919. godine.

1920. Utemeljena je D’Annunzijeva Talijanska regencija Kvarnera, prva fašistička država u povijesti. Prvi radioprijenos opremom s jahte Elettra Giuglielma Marconija u riječkoj luci. Prenošen je D’Annunzijev govor. Prva država u svijetu koja je priznala Lenjinovu boljševičku Rusija bila je riječka Talijanska regencija Kvarnera.

1921. Utemeljena je Komunistička partija Rijeke, koja je sa 150 članova bila najmanja članica Treće internacionale.

1930. Aerodrom na Grobniku stavljen je u funkciju.

1931. Zračne linije od Grobnika do Zagreba, Splita, Sarajevai Beograda.

1934. Prva asfaltirana cesta na ovim prostorima bila je Trst–Rijeka u dužini od 74 km. Kraljevina Jugoslavija nije imala asfaltiranih cesta izvan gradova. Izgrađena je bolnica na Sušaku, najmodernija u državi.

1935. Veliki natječaj za projekt Hrvatskog kulturnog doma na Sušaku. Pobijedio je Josip Pičman radikalnim projektom nebodera od 12 katova. Neboder bi po projektu bio prvi stakleni neboder u Europi, a ispod dvorane predviđen je i prvi zatvoreni bazen u Kraljevini Jugoslaviji. Zgrada je postala najviša u državi.

    Napomena: Članci iz Sušačke revije u Web izdanje ne prenose se kompletni, sa svim slikama, potpisima pod slike, okvirima, tablicama i sličnim. Za cjelovit uvid u članke pogledate papirnato izdanje. Hvala.

Povratak na kazalo © 2001-2017 Klub Sušačana