SUŠAČKA REVIJA broj 57

 


UMJESTO UVODNIKA

      Poštovani čitatelji!

    U prošlom broju Sušačke revije umjesto uvodnika objavili smo pismo Kluba Sušačana u kojem se izražava bojazan što će se u doglednoj budućnosti dogoditi s Deltom i Brajdicom, možda i najznačajnijim gradskim prostorima. Povod pismu,u kojem se postavljaju pitanja i Lučkoj upravi i Gradu Rijeci i Primorsko-goranskoj županiji, pa i Republici Hrvatskoj, bio je potpisivanje ugovora Lučke uprave Rijeka s danskom tvrtkom COWI koja će osmisliti waterfront na Delti i Porto Barošu. Tim ugovorom, stoji u pismu Izvršnog odbora Kluba Sušačana, struka i stručna tijela nemaju prilike ni mogućnosti sudjelovati u realizaciji ovako značajnog zahvata, a postavlja se i pitanje: Po kojem se to provedbenom planu izvodi nasipavanje obale uz kontejnerski terminal?

     Neposredno prije zaključenja ovog broja Sušačke revije dobili smo sljedeći odgovor Grada Rijeke:

     Klub Sušačana u posljednje se vrijeme relativno često obraća medijima navodeći zabrinutost zbog projekta Rijeka Gateway. Naravno da nas svako postavljanje pitanja obvezuje na davanje odgovora i pojašnjenje onoga što je građanima, pa tako i Klubu Sušačana, nejasno oko bilo kojeg projekta u kojem Grad sudjeluje.

     Budući da se situacija Brajdice, od strane Kluba Sušačana, ocjenjuje vrlo nerazumljivom, želimo je pojasniti.

     Prostorni plan uređenja grada Rijeke područje Brajdice dijeli u dvije cjeline: Sjevernu Brajdicu, od tzv. Istočnog izlaza do trase planirane ceste D-404, te Južnu Brajdicu, od trase planirane ceste D-404 do mora.

     Prema namjeni, Južna Brajdica određena je kao područje privremenog kontejnerskog terminala za koje je utvrđeno građevinsko područje budući je riječ o površini i namjeni od državnog interesa. Građevine i zahvati u prostoru koji imaju takav karakter, grade se neposrednom provedbom Prostornog plana uređenja grada Rijeke (članak21.Odlukeodonošenju Prostornog plana uređenja grada Rijeke), što znači da nije potrebno izraditi detaljni plan, kako sugerira Klub Sušačana. Međutim, u kontekstu mogućih zahvata, tj. nastavka daljnje izgradnje terminala Brajdica, poštovane su zakonske obveze (procedura po kojoj se provodi Procjena utjecaja na okoliš utvrđena je Pravilnikom o procjeni utjecaja na okoliš /59/00, 136/04/), te je izrađena i prihvaćena Studija utjecaja na okoliš ciljanog sadržaja - II faza izgradnje kontejnerskog terminala Brajdica u luci Rijeka (Rijekaprojekt,d.o.o.).

    Javni uvid trajao je od 14. rujna do 27. rujna 2005. godine. Oglas o održavanju javnog uvida objavljen je u Novom listu od 6. rujna 2005. godine. 20. rujna, od 17 do 18.15 sati, u izložbenoj sali Grada Rijeke u prizemlju zgrade na Titovom trgu, održana je javna rasprava o Studiji, o čemu postojii zapisnik iz kojeg je vidljivo da se, nažalost, nitko iz Kluba Sušačana nije uključio u raspravu. Jednako tako, tijekom javnog uvida nije zaprimljena niti jedna pisana primjedba, niti je ikakva primjedba unesena u Knjigu primjedaba i prijedloga.

     Kada se kontejnerski terminal preseli s područja Južne Brajdice, kako je to predviđeno Prostornim planom ondje će ostati građevinsko područje veće površine nego što je to sada slučaj i u tome nema ničeg lošeg. Ovo građevinsko područje bit će rezultat nasipavanja u skladu s prihvaćenom studijom utjecaja na okoliš.

   Namjenu Sjeverne Brajdice detaljno je razradio Generalni urbanistički plan grada Rijeke. Prema GUP-u, riječje o području mješovite namjene, bolje rečeno o području u kojem se može planirati spektar namjena od poslovne i trgovačke preko stambene, javne i društvene, ali u kojem se isto tako trebaju planirati i ulice i trgovi i zelene površine. Generalni plan izrijekom naglašava kako treba «Sjevernu Brajdicu planirati kao nastavak waterfronta Delte, ali ujedno i kao dio urbanog waterfronta Sušaka, a morfološki i tipološki tako da se omogući ...integracija postojećih i novih prostora bez barijera...», te se sugerira provedba urbanističko-arhitektonskog natječaja, kao polazne osnove za daljnje planiranje, a to je izrada Detaljnog plana uređenja, kao osnove za daljnje zahvate. Svakako je potrebno upozoriti da gotovo svim daljnjim radnjama prethodi i isključenje područja Sjeverne Brajdice iz obuhvata lučkog područja i prestanak korištenja najvećeg dijela površine kao skladišta drveta, odnosno provedba imovinsko-pravne pripreme koja će omogućiti planiranje daljnjih zahvata u prostoru, a ove se probleme, osim unutar napora koje provodi gradska uprava, dosad više nego li nerado doticalo, moramo primijetiti i s Vaše strane.

    Radi potpune informacije, treba reći da tijekom javne rasprave o Prijedlogu prostornog plana uređenja Grada Rijeke, Klub Sušačana nije podnio nijednu primjedbu o planskim rješenjima koja su ponuđena.

     A sada nekoliko riječi i u kontekstu uređenja područja Delte.

   Potpuno je neprihvatljiva konstatacija Kluba Sušačana da se koncept uređenja centra grada osmišljava negdje drugdje. Grad je donio dokumente prostornog uređenja poput prostornog plana uređenja grada Rijekei Generalnog urbanističkog plana, a oni obvezuju dvojako; naime, ti planovi sadrže i poimanje značenja pojedinih dijelova grada Rijeke i koncepciju njihovog prostornog odnosno urbanističkog uređenja i procedure koje treba provesti. Stoga se u segmentu Delte moramo osvrnuti na Prostorni plan uređenja grada Rijeke koji u poglavlju 3.4.2.3. Ostali kriteriji korištenja prostora-Gradski projekti, ne samo iscrpno opisuje koncepciju prostornog uređenja Delte, nego se u tekstu Plana, glede načina provedbe, izrijekom navodi: "Isključuje se svaka mogućnost neposredne provedbe bilo koje odredbe Plana; uvjet i prvi korak pretkoncepcije svakog projekta je verifikacija izrade prostornih i feasibilty studija nakon kojih će uslijediti propozicije za raspis, pomogućnosti međunarodnog, arhitektonsko-urbanističkog natječaja. ... Nakon provedbe natječaja treba pristupiti izradi jednog ili više prostornih planova užeg područja". To, naravno, podrazumijeva da će i prilikom arhitektonsko-urbanističkog natječaja, a pogotovo prilikom izrade Prostornog plana užeg područja, biti održane javne prezentacije i rasprave o uređenju područja Delte. Takva je komunikacija s javnošću već odavno pravilo u načinu rada Grada Rijeke, ali i, povrh svega, zakonska obaveza.

    Svjetska banka jedna je od ugovornih strana koja sudjeluje u projektu pa time i u izradi dokumentacije neophodne za njegovu realizaciju. Svi su sudionici ovog projekta svjesni da se moraju poštovati barem tri komponente: obveze utvrđene ugovorom međunarodnog značenja (sviđalo se to nekom ili ne), dokumenti prostornog uređenja jedinice lokalne samouprave i zakonom propisane procedure. Prema tome, bojazan iskazana u upitu, također Kluba Sušačana, ali u dnevnom tisku, kako je Svjetska banka "... nadležna za uređenje javnog prostora grada Rijeke" doista se mora okvalificirati apsurdnom.

      Glede učešća danskih tvrtki COVVI i Gehlarchitects, mora se naglasiti da su te tvrtke izabrane u postupku koji je, u skladu s ugovornim obvezama, Lučka uprava provela tijekom 2005. godine pod nazivom Tehnical assistance in a process of selection a developer for port urban area redevelopment, kojim se, kako je vidljivo, proveo izbor tvrtke koja će pružiti tehničku pomoć u izboru developera za provedbu postupka preuređenja lučkog područja. U ovom postupku dobiveno je 29 ponuditelja, između kojih je selektirano 6 najpovoljnijih ponuditelja između kojih je s danskom tvrtkom COVVI početkom 2006. godine potpisan ugovor.

    Da stvari nisu tako tajnovite, pokazuje i podatak da je među 29 ponuditelja bilo i nekih tvrtki iz Hrvatske, pa čak i Rijeke, poput tvrtke "Randić-Turato" koja je u suradnji s drugom konzultantskom kućom nudila urbanističko-arhitektonski suport.

     Odgovor grada Rijeke objavljujemo u nadi da će pojasniti svima koji su zainteresirani za Deltu i Brajdicu što će se događati u budućnosti s tim gradskim prostorom. Isto se tako nadamo da će taj prostor uskoro biti uređen na zadovoljstvo i Sušačana i svih Riječana. Već sada se, međutim, ne možemo složiti kako nema ničeg lošeg u nasipavanju obale radi proširenja terminala Brajdica, koji će jednog dana biti preseljen sa, zbog njega, devastirane obale.

                   Uredništvo Sušačke revije          

Povratak na kazalo © 2001-2019 Klub Sušačana