SUŠAČKA REVIJA broj 65

 


rab i havaji

PRINCE CONSORT HAVAJA

Vinko Ribarić

Prema obiteljskoj predaji obitelj Dominis potekla je od knezova Krčkih. To ima neku svoju potporu u činjenici što je stariji grb Dominisa s Raba istovjetan s grbom knezova Krčkih.
Obitelj De Dominis poznata je, jaka, utjecajna i slavna plemićka obitelj na otoku Rabu. U pisanim spisima ona se pojavljuje već 1166. godine, kada se po prvi puta spominje kao osnivač obitelji DIMINJA. Spominje se kao jedan od poslanika grada Raba mletačkom duždu Vitalisu Michaelisu. Poslanstvo grada Raba tom je prilikom dobilo od dužda određene povlastice. Naziv obitelji u pisanim je izvorima, pa se spominje kao: Damine, Dimigne, Dimine i Dumine. To tako traje sve do 14 - 15.stoljeća,otkada se javlja u pisanim spisima kao - De Dominis.
Već polovicom trinaestoga stoljeća imaju biskupa Stjepana, za koga se vezuju i aktivnosti izvan crkvene jurisdikcije.
Od hrvatsko - ugarskog kralja Žigmunda dobila je grbovnicu i novi obiteljski grb 1434. godine i grofovsku titulu – kao Palatinski grofovi in perpetuum (za stalno). Grofovska obitelj Dominis i od Mletačke Republike godine 1744. dobila je titulu Conte.
Koliko je obitelj De Dominis bila jaka i značajna govore činjenice da su mnogi članovi te obitelji obnašali najraznovrsnije visoke funkcije i aktivnosti, sve do onih najviših,u formi javnog društvenog, crkvenog, pravnog, teološkog, znanstvenog, političkog, diplomatskog, vojnog i drugih djelovanja.
Valja naglasiti, da su De Dominisi s Raba jedini autohtoni Dominisi u Hrvata. Bogatstvo obitelji De Dominis sastojalo se od velikih posjeda na otoku Rabu kao i izvan otoka: šuma, polja, pašnjaka, vinograda, maslinika, solana na Rabu i Pagu, te brodova i više zgrada u Rabu. Bili su vješti trgovci,te su svojim brodovima trgovali sa svim našim otocima i kopnom s kopnom, naročito trgovina drvom, te Venecijom kao i Srednjom i Južnom Italijom. Njihovo se bogatstvo nadopunjavalo i njihovim unosnim plaćama s obzirom na visoke funkcije koje su obnašali, kao i s unosnim ženidbenim mirazima. Svojim bogatstvom – bez financijsko - materijalnih problema, lako su mogli školovati svoje potomke.

Obitelj De Dominis iznjedrila je mnoge znamenite ličnosti iz naše povijesti. Svojom se osobitošću ističu: Marko Antun De Dominis, kapetan John (Gerolamo) Dominis i njegov sin John Owen - Prince Consort Havaja, suprug zadnje kraljice Havaja-Liliuokalani Dominis  

MARKO ANTUN De DOMINIS (Rab 1560. - Rim 1624.)


Marko Antun de Dominis

svakako je najsjajnije ime grofovske obitelji De Dominis s Raba. Majka mu je bila Venecijanka iz obitelji Vellutelli, otac doktor prava i pjesnik. Široka lepeza znanstvenog interesa, njegovi znanstveni radovi, objavljene knjige, filozofski stavovi uvrstili su ga u red najblistavijih znanstvenika svoga vremena. Posebno treba naglasiti odnos prema Crkvi, kojeg je izrazio u svojem kapitalnom djelu,De Republica Ecclesiastica, u deset knjiga, u kojem se kritički osvrće prema tadašnjoj Rimokatoličkoj crkvi u Europi općenito,za koju se zdušno zalaže da bude čista Kristova crkva - crkva ljubavi, istine i slobode ! Zbog toga dolazi u žestoki sukob s Crkvom, na čelu s papom.

Bistar, čistih i jasnih stavova i vizija budućnosti Crkve,splitski nadbiskup, Primas Crkve u Hrvata, visoko pozicioniran u crkvenoj hijerarhiji, idealist, nepokolebljiv branitelj svojih stavova, sukobljava se s moćnom institucijom, premda je s obzirom na svoj visoki položaj u crkvenoj hijerarhiji, kao i na veoma visoki znanstveni ugled, sa svim beneficijama koje su mu pružali ti njegovi položaji, mogao mirno čekati daljnja promaknuća do kardinalskog šešira, pa možda još i dalje. No, Marko Antun De Dominis,vjeran sebi i svojim principima, ne zbog sebe već zbog vjernika općenito, ustaje protiv tadašnje crkvene organizacije. Progovorio je i učinio ono što je mislio da treba učiniti u tadašnjem trenutku europske raslojenosti, pa i raslojenosti Crkve u Europi i kršćanstva općenito i stoga bude progonjen. Crkva ga je zatočila u tvrđavu San Anđelo u Rimu 1624. godine. Tu nakon četiri mjeseca umire. No, nije pokopan. Tek kad je nakon nekoliko mjeseci osuđen od Inkvizicije, tijelo mu je spaljeno na lomači, zajedno sa svim njegovim knjigama i zapisima, na trgu Campo del Fiore u Rimu. Marko Antum De Dominis je bio genije, znanstvenik, buntovnik, heretik, pokajnik, izopćenik, žrtva Inkvizicije.

S današnje povijesne distance nije teško donijeti prosudbu o korektnosti i ispravnosti njegovih stajališta prema tadašnjoj Crkvi. Poslije 350 godina Crkva mu to i priznaje.

JOHN (GEROLAMO) DOMINIS (1792. – 1846.)

 Zahvaljujući posjedovanju genealoškog stabla obitelji De Dominis s Raba, kao i mnogih pratećih povijesnih isprava, podataka te usmenih izjava nekih još živih, pa makar i daljnjih, potomaka te obitelji, bilo je moguće sa sigurnošću odrediti relevantne podatke porijekla kapetana John (Gerolama) Dominisa, oca Johna Owena. Prema tom autentičnom genealoškom stablu obitelji De Dominis s Raba kapetan John (Gerolamo) Dominis rođen je 15. ožujka 1792. u Rabu, kao Gerolamo De Dominis, od oca Vincenza De Dominis, rođenog 14. studenog 1769. u Rabu i majke Galzigna Agnese Dominis, rođene 30. lipnja 1771. također u Rabu.


Kapetan John Gerolamo Dominis, vojni bjegunac, kasnije bogat poslovni čovjek, nestao na Pacifiku

Kapetan John (Gerolamo) De Dominis prvorođeno je dijete od desetero djece iz tog braka.

Kao grofovski sin odlazi u mornaricu Austrijske Monarhije,gdje služi kao pomorski oficir. Kao sposoban mladi oficir, širih pogleda na svijet, a limitiran strogom vojničkom subordinacijom, bježi iz mornarice te se u Trstu ukrcava na jedrenjak koji ga odvozi u Ameriku, gdje se godine 1819. iskrcava na američko tlo. I otada, tj. od momenta njegova iskrcavanja na američko tlo,počinje problem dokazivanja njegovog porijekla. Zašto? Zato što je bio vojni bjegunac. Kao mornarički oficir on vrlo dobro znade koje konzekvence slijede ako ga uhvate njegovi potencijalni progonitelji. Uvjeren da će biti potrage za njime, poduzima sve mjere predostrožnosti da zametne tragove za sobom. Stoga se ne registrira se pri ulasku u Ameriku. U tome mu je pomogla i činjenica da su se službene registracije počele provoditi tek od 1820. godine. Druga mjera opreza – odmah po stupanju na američko tlo ukrcava se na jedrenjak kako bi bio što dalje od mogućih progonitelja, što neuhvatljiviji. Iako pomorski oficir, on se na brzinu ukrcava kao običan mornar, deck boy, samo da bude što sigurniji od progonitelja. Tumarajući po oceanima i raznim morima svijeta, već za nekoliko godina postaje kapetanom - zapovjednikom jedrenjaka, budući da je poznavao navigaciju, brod i more.

Ploveći Tihim oceanom često je jedrenjakom svraćao na Havaje, radi potrebnih popravaka jedrenjaka kao i radi popune zaliha vode i živežnih namirnica.

Ukrcavši se na jedrenjak mijenja ime Gerolamo u ime John, a ne u Gerolamo, američku inačicu tog imena - Jeremy. Dokazuje se kao sposoban kapetan jedrenjaka i kao sposoban trgovac. Dobro zarađuje za vlasnike jedrenjaka kao i za sebe. Bogati se snažno i kontinuirano. Nakon četiri godine tako uspješnog poslovanja i bogaćenja, ženi se u Bostonu (USA) 9. listopada 1824. s Mary Jones. No, za ženidbu u Americi potrebni su mu dokumenti koje nije posjedovao, a morao ih je dati Specijalnom kotarskom sudu u Bostonu. Na tom sudu 1. veljače 1823. godine daje netočne podatke o sebi, opet zbog zavaravanja mogućih progonitelja.

Na tom sudu izjavljuje sljedeće:

Da je rođen 1796. godine   -   netočno!

da je rođen u Trstu                -    netočno!

daje njegovo ime John    -    netočno!

da mu je tada 27 godina -    netočno!

da je došao u Boston (USA)  1819. godine   -  točno!

da je u Boston došao iz Trsta   -  točno!

da želi postati građaninom USA

da se odriče vjernosti Franju II. -  austrijskom caru.

Preciznim istraživanjima u Trstu, kroz crkvene knjige,knjige rođenih, knjige umrlih, knjige ženidbi, knjige patricija Trsta i grofova Trsta, kroz knjige telefonskih imenika Trsta te izjave specijalnih povjesničara Trsta, ustanovljeno je da da u Trstu nema niti jednog imena - prezimena Dominis! Jednako tako ustanovilo se da niti u cjeloj Italiji nema ni jednog prezimena Dominis do tog vremena, tj. do prve polovine 19. stoljeća. Danas ima nekoliko obitelji Dominis u Italiji, koje su potomci Dominisa s Raba i Gospodnetića Dominisa iz Dalmacije. Riječ je o svega četiri obitelji!

Kapetan John (Gerolamo) Dominis oženio se 1824. godine u Bostonu, uz blagoslov svog poslodavca - vlasnika jedrenjaka na kojima je plovio kao zapovjednik jedrenjaka. Nedugo iza ženidbe u Bostonu,odakle mu je supruga Mary Jones, koja potječe iz bogate i veoma ugledne bostonske obitelji, John (Gerolamo) seli u mjestance Shoenectady u državi New York. Iz braka kapetana Johna i Mary Jones rođeno je troje djece.Najprije dvije djevojčice,i to: Mary Elisabeth (1825. - 1838.) i Frances Ann (1829. – 1842.)

Obje djevojčice umrle su u trinaestim godinama života i pokopane su na mjesnom groblju Vale u Shoenectady, što se može vidjeti na nadgrobnim pločama na tom groblju.

Treće njihovo dijete, John Owen, rođen je 1832. godine u Shyoenectadyju, New York. Poradi gubitka dviju djevojčica, zbog ekonomskih razloga, a prema nekim autorima i zbog političkih razloga/kao straha pred progoniteljima, kapetan John (Gerolamo) sa svojom obitelji seli na Havaje 1837. godine. Tada je malom John Owenu tek pet godina. Nastanjuju se za stalno u Honoluluu. Tih godina, trgujući, kapetan John (Gerolamo) postaje vlasnikom svog jedrenjaka ,ali radi i kao predstavnik drugih pomorskih kompanija u Honolulu kao i lokalnoj Administraciji Honolulua. Inteligentan i sposoban, patentirao je svoj izum pod nazivom: 0 ODREĐIVANJU TONAŽE JEDRENJAKA. Diploma tog patenta nalazi se u Povijesnom Arhivu u Honoluluu. Kapetan John (Gerolamo) je također otkrio novo otočje u Pacifiku, koje je nazvao MARSHALLSKI OTOCI prema prezimenu svog dobrotvora Joshija Marshalla, koji ga je odmah ukrcao na svoj jedrenjak čim je stupio na tlo Amerike.

Kapetan John (Gerolamo) Dominis, uspješan i bogat poslovan čovjek, omogućava svom sinu Johnu Owenu najbolje školovanje. Godine 1842. započinje graditi svoju prelijepu palaču, na jednoj od najljepših lokacija u Honoluluu. Palača je građena u kolonijalno - mediteranskom stilu.U tu divnu palaču se sa svojom obitelji uselio 1846. godine. Samo nekoliko mjeseci po useljenju nestao je na Pacifiku, zajedno s brodom na kojem je bio putnik, a ne kapetan – zapovjednik. Nikada se nije saznalo kako je taj brod stradao zajedno s ljudima na njemu.

U cijeloj ovoj priči oko Gerolama De Dominisa, tj. kapetana Johna (Gerolama) Dominisa, provijava nešto interesantno,tipično za vojnog bjegunca.To je zanimljiva činjenica da on od trenutka bijega iz austrijske mornarice 1819. godine, pa sve do svog nestanka na pacifiku 1846. godine, nikome i nikada nije otkrio svoj pravi identitet. Nikome nije govorio tko je on i kojeg je porijekla. Samo je to otkrio svojoj supruzi i sinu Johnu, ali dok je sin John bio još mali. Toliko se plašio svojih progonitelja, da se nije javljao ni svojoj rodbini na Rabu. Iako su brodovi austrijske mornarice plovili i do Havaja, do Honolulua.


John Owen Dominis ženi se 1862. godine havajskom princezom.

JOHN OWEN DOMINIS (1832. – 1891.)

je kao četrnaestogodišnjak ostao bez oca i živio je svojom majkom Mary Lambert u lijepoj Palači Dominis u Honoluluu. Palaču Dominis je američki povjerenik na Havajima, Anthony Ten Eyck, nazvao Washington Place, jer mu je ona po svojoj veličini i ljepoti te raskoši sličila na Mount Vermont – kuću Georga Washingtona. Još tijekom svog školovanja John Owen upoznaje mladu princezu Lydiju Kamehameha Paki, kasniju kraljicu Liliuokalani. Po završetku školovanja John Owen polazi u San Francisco (USA), gdje se zapošljava. No, tu ostaje veoma kratko vrijeme i vraća se natrag na Havaje gdje se zapošljava u kompaniji za koju je ranije radio i njegov otac. Bistar, marljiv i nadasve pouzdan i uredan službenik, bude zapažen, te već vrlo mlad postaje privatnim tajnikom havajskih prinčeva. Kada bi ti prinčevi postajali havajskim kraljevima, John Owen je postajao njihovim službenim tajnikom. Sposoban i veoma povjerljiv, ne samo kao tajnik već i kao savjetnik havajskih kraljeva (nekoliko njih), dobro je upoznao strukturu havajskog društva, njihove probleme i teškoće, kao i sastav i organizaciju vlasti na Havajima, pa je u granicama svojih ovlasti i ingerencija nastojao rješavati određene teškoće i napetosti,kako na unutarnjem planu Havaja,tako i na međunarodnom planu.

Godine 1862. John Owen ženi se s princezom Lydijom Kamehameha Paki, koja postaje princeza Lydia Dominis.Od te godine je Palača Dominis dobila i trećeg stanara. Odnosi majke i princeze Lydije nisu bili idilični u početku. Godine prolaze a John Owen i Lydia nemogu imati djece.Sve je to, donekle, utjecalo i na majku John Owena, što je svakako doprinijelo neharmoničnom odnosu majke i Lydije.


Njezino Veličanstvo kraljica Liliuokalani Dominis

John Owen veoma uspješno napreduje u službi pa postaje guvernerom otoka Oahu, zatim generalom i, konačno, zapovjednikom Havajske armije. Njegova supruga princeza Lydija je član dvorske kamarile, a potom u dva navrata – regentica, 1871. i 1877. godine, kao zamjenica kralja za vrijeme njegove službene otsutnosti. Nakon toga postaje prijestolonasljednica Havaja. Kralj Havaja Kalakaua, inače Lydijin brat, nema djece. Nema svojih vlastitih nasljednika prijestolja Havaja. Ali niti prijestolonasljednica princeza Lydia Dominis također nema djece,svojih nasljednika prijestolja Havaja. Prijestolje ne žele izgubiti, tj. predati nekoj drugoj bliskoj obitelji. Počinju dogovori kralja i prijestolonasljednice oko pitanja mogućeg rješavanja problema. Dogovor je postignut između kralja Kalakaua i njegove sestre prijestolonasljednice Lydije Dominis – princeze i Johna Owena Dominisa.

Prema dogovoru, John Owen dobiva izvanbračno dijete – sina s, po dogovoru, izabranom djevojkom s Havaja, i to 1883. godine. Tako je John Owen postao prirodnim ocem muškog djeteta, koje je dobio ime John Dominis Aimoku. Tu je glavno prezime djeteta Aimoku, prema majčinom prezimenu. John Owen priznaje to dijete i već nakon tri mjeseca, dijete bude dovedeno u Palaču Dominis na daljnji odgoj i obrazovanje. Tu bude veoma toplo i srdačno prihvaćen od svih stanara Palače Dominis - Washingtom Placea: Majke Johna Owena, Johna Owena kao i njegove supruge princeze Lydije Dominis. Malog Johna Aimoku prihvaća i aktualni kralj Havaja Kalakaua. To se vidi po tome što nema nikakvih potresa unutar prijestolja i obitelji Dominis.

U Palači Dominis - Washington Place gdje je pripreman za budućeg prijestolonasljednika Havaja godine 1891. umire kralj Kalakaua, a prijestolje nasljeđuje prijestolonasljednica princeza Lydia Dominis koja postaje zakonita kraljica Havaja,prvi ženski suveren Havaja. Postavši kraljicom, Lydia Dominis uzima ime LILIUOKALANI. Tim imenom  potpisivala se na svim službenim kraljevskim aktima. Kad je postala kraljicom Havaja, njezin suprug dobiva službeni naslov - titulu: NJEGOVA KRALJEVSKA VISOST - PRINCE CONSORT. Kao kraljica, Liliuokalani žestoko brani interese havajskog naroda pred sve većim i snažnijim pritiskom velikih stranih sila i njihovih i nteresa prema Havajima. Nažalost, svega nekoliko mjeseci po stupanju na prijestolje kraljice Liliuokala, umire njezin suprug John Owen Dominis - Njegova kraljevska visost - Prince Consort Havaja.Pokopan je sa svim kraljevskim počastima u Honolulu./Havaji.

Smrću svog supruga John Owena kraljica Liliuokalani gubi svoju najsnažniju polugu podrške na vlasti.

Ostala je sama, na vjetrometini pritisaka interesa velikih sila prema Havajima, koji su je - u konačnici - zbacili sa prijestolja 1893. godine.

Optužena za pokušaj vojne pobune protiv USA, detronizirana je,osuđena i stavljena u kućni pritvor u palaču Iolani, bivšu kraljevsku palaču, na njezin drugi kat. U kućnom je pritvoru ostala osam mjeseci. I za to vrijeme komponirala je nekoliko divnih havajskih pjesama,od kojih je najpoznatija pjesma Aloha oe koja je postala najpjevanija pjesma na Havajima. Za to isto vrijeme kućnog pritvora, Liliuokalani je napisala i knjigu Hawaii's Story by Hawaii's Queen 1895. godine, koja ima 57 poglavlja i 7 aneksa. U toj knjizi Liliuokalani opisuje svoj život od djetinjstva, vjenčanje, vladanje i svoju viziju događaja i zbivanja na Havajima. Nakom osam mjeseci kućnog pritvora, bude oslobođena.Vratila se opet u Palaču Dominis-Washington Place, palaču svog supruga John Owena, koju je inaugurirala u kraljevsku palaču – rezidenciju, dajući tako Palači Dominis posebnu dimenziju. U toj je palači Liliuokalani živjela punih 49 godina, tj. od godine 1862. do smrti 1917., godine. Za Palaču Dominis je kraljica Liliuokalani govorila da je tako ugodna i topla iznutra,koliko je lijepa i raskošna izvana.

Za boravka u Palači Dominis u kućnom pritvoru Liliuokalani razmišlja o mnogočemu. Pored ostalog poče se interesirati za rodbinu svog supruga na Rabu. Iz pisama koje je izmjenjivala sa sestrom kapetana Johna (Gerolama) Dominisa, oca njezinog supruga Johna Owena, Katerinom Spalatin iz Rijeke (ta su pisma sačuvana u Povijesnom arhivu u Honoluluu), kraljica znade da postoji sada njezina rodbina, kako u Rijeci, tako i na Rabu. Postojala je korespondencija između Havaja i Raba, što je vjerno dokazano usmenim izjavama nekih još živućih potomaka Dominisa s Raba. Dakle, u Rijeci je zaista tada živjela setra kapetana Johna (Gerolama) Dominisa - Katerina,udata Spalatin,rođena De Dominis 8. studenog 1800. na Rabu,od oca Vincenza i majke Agnese Galsigna, iz Raba. To je još jedan ne dvojbeni dokaz o porijeklu kapetana John (Gerolama) Dominisa,pa prema tome i njegovog sina Johna Owena Dominisa - Prince Consort Havaja, iz grofovske obitelji De Dominis s Otoka Raba.


Palača Dominis – Washington Place – danas guvernerova rezidencija

Ona se i dalje,iza smrti Johna Owena,veoma zdušno brine za Johna Dominisa Aimokua,koji joj je za sve ovo vrijeme - kućnog pritvora i kasnije - služio u svojstvu njezinog privatnog tajnika, brinuo o njoj u granicama svojih mogućnosti. Liliuokalani je podnijela Vladi Havaja pisani zahtjev da se John Dominis Aimoku prizna kao službeni nasljednik prijestolja Havaja, sa svim pravima koji bi iz toga akta proizlazili. Vlada odbija taj zahtjev jer John Dominis Aimok nije službeni zakoniti nasljednik Dominisa, nije zakonito dijete obaju supružnika Dominis sa Havaja.

John Dominis Aimoku (9.1.1883. - 7.7.1917.) podsjećajući da u njegovim žilama teče krv Dominisa,godine 1910. podnosi molbu guverneru Havaja za promjenu glavnog prezimena Aimoku u glavno prezime Dominis. Guverner Havaja to prihvaća i ozakonjuje. Tim aktom John Domins Aimoku postaje John Aimoku DOMINIS. Od tog trenutka John Aimoku Dominis pozakonjeni je Dominis i nositelj svih prava i vlasništva Dominisa na Havajima.Osim toga, stječe titulu - Honorable!

John Aimoku Dominis oženio se 27. lipnja 1911. sa Sybil Me Inernv ,u Honolulu /Oahu /Havaji.Oni su u svom braku imali dvije kćerke: Sybil i Virginiu, rođenu 27. listopada 1916.godine

John Aimoku Dominis umire 7. srpnja 1917. i pokopan je 9. srpnja 1917. na Oahu Cemetery u Honolulu kao Honorable John Aimoku Dominis! Iza njega ostali su njegovi nasljednici - supruga Sybil te obje kćerke. Njihovi potomci i dalje žive na Havajima. Stoga se može reći da se DAH DOMINISA I DALJE OSJEĆA NAD HAVAJIMA. Kraljica Liliuokalani umrla je 9. rujna 1917. godine u svojoj voljenoj Palači Dominis -Washington Place. Umrla je tiho,poštovana od svog havajskog naroda za koga se istinski borila i zbog koga je svrgnuta sa prijestolja.Iza sebe ostavila zadužbinu je - Condominium Dominis, za siromašnu i napuštenu djecu.

Palača Dominis - Washington Place prodana je 1922. godine.Od te godine pa sve do današnjih dana službena je rezidencija američkog guvernera Havaja.

Povratak na kazalo © 2001-2024 Klub Sušačana