| 
Dolfin
|
Otok Lošinj je sa 75 četvornih km jedanaesti po površini među hrvatskim jadranskim otocima. Danas tu živi, u pet naseljenih mjesta, nešto vi[e od osam tisuća stanovnika. U povijesti ih je bilo više, a i manje, ovisno o socio-ekonomskim i drugim prilikama. Ako se pogledaju prirodne datosti, onda se vidi malo plodne zemlje, i jedino mora u izobilju. I to more postalo je i ostalo jedina razvojna mogućnost. Bilo u pomorstvu ili turizmu.
U ovom tekstu osvrnut ću se na na pedeset godina djelatnosti Lošinjske plovidbe kao poduzeća koje je izniklo iz stoljetne težnje i tradicije za opstankom i razvitkom ovog otočnog naroda - svim političkim, ekonomskim i sociološkim zaprekama unatoč. Početak je bio težak, na granici nemogućeg, kad je slabim i starim sredstvima osnovano prvo poduzeće 1956. godine u Malom Lošinju, da bi spajanjem s Obalnom plovidbom Rijeka ojačalo i od prosinca 1958. krenulo u neponovljivu avanturu kojoj posvećujemo ove redove.
Današnje dioničko društvo Lošinjska plovidba Holding, sa sjedištem u Malom Lošinju, sastoji se od tri „kćeri“, tri društva s ograničenom odgovornošću: Lošinjska plovidba – Brodarstvo, Brodogradilište i Turizam. Ovdje će biti prvenstveno riječ o Brodarstvu d.o.o. koje je osnovano odlukom Narodnog Odbora Općine Mali Lošinj u prosincu 1958., dok je Brodogradilište d.o.o. sjedinjeno 1973., a Turizam d.o.o. iznjedren 1974. godine. O brodogradilištu, koje je zapravo sljednik nekadašnjeg poznatog povijesnog Martinolićevog brodogradilišta i koje će 2010. proslaviti 160 godina neprekidnog rada i djelovanja, bit će više riječidrugom prilikom, kao i o turističkoj grani također. Govoreći o brodarskoj aktivnosti vidjet ćemo neobičnu vitalnost i otpornost, pa i inovativnost koja je, u traženju puteva kroz razne nevere i tjesnace, dovela ovo poduzeće do visokog jubileja.
Dakle, prve, godine (1959.) poslovanja, poduzeće ima flotu od 38 jedinica, uglavnom drvenih motornih brodova, ukupne nosivosti 9.792 tone.
Od prvog rujna 1959. direktor poduzeća je SMILJAN RUKONIĆ, koji je svojim djelovanjem unio mnogo stvaralačkog, inventivnog i optimističkog u poslovnu filozofiju Lošinjske plovidbe - postavši karizmatična ličnost oko kojeg je formiran tim rukovoditelja spremnih uhvatiti se u koštac sa svim izazovima koje će donijeti tolike godine rada u vrlo složenim uvjetima. Sticajem okolnosti i sam zahvaćen tim duhom rada i optimizma formirao sam se kao čovjek i rukovoditelj u sve tri grane djelovanja Lošinjske plovidbe, noseći pozitivne uspomene i zadovoljstvo obavljenim.
| | Ime broda | Nosivost
DWT | Godina gradnje | | | Ime broda | Nosivost DWT | Godina gradnje |
| 1. | BETINA | 150 | 1950 | | 20. | MERLERA | 110 | 1887 (1901) |
| 2. | BRIONI | 148 | 1953 | | 21. | MORNARIĆ | 190 | 1944 |
| 3. | BRSEČ | 180 | 1955 | | 22. | NEREZINE | 130 | 1925 |
| 4. | BUZET | 120 | 1893 | | 23. | NJIVICE | 180 | 1941 |
| 5. | CEMENT | 165 | 1945 | | 24. | PALAGRUŽ | 360 | 1931 |
| 6. | CETINA | 720 | 1948 | | 25. | PERNAT | 110 | 1909 |
| 7. | ČIKAT | 1600 | 1899 | | 26. | PLAVNIK | 210 | 1948 |
| 8. | DOLFIN | 65 | 1910 | | 27. | PRIMORJE | 390 | 1947 |
| 9. | DOLIN | 110 | 1946 | | 28. | RABAC | 210 | 1948 |
| 10. | GLAVOTOK | 105 | 1954 | | 29. | RAŠA | 235 | 1948 |
| 11. | KIJAC | 105 | 1909 | | 30. | SELCE | 200 | 1920 |
| 12. | LAV | 220 | 1912 | | 31. | SILBA | 350 | 1915 |
| 13. | LEVAN | 152 | 1952 | | 32. | TVRDI | 140 | 1947 |
| 14. | LOKRUM | 332 | 1945 | | 33. | UNIJE | 130 | 1951 |
| 15. | LOPAR | 180 | 1955 | | 34. | VANGA | 250 | 1953 |
| 16. | LUN | 550 | 1948 | | 35. | VELA LUKA | 680 | 1950 |
| 17. | LJUBAČ | 165 | 1928 | | 36. | VINODOL | 260 | 1956 |
| 18 | MALA MARTINŠĆICA | 30 | 1949 | | 37. | ZAMET | 130 | 1915 |
| 19. | MEDULIN | 110 | 1954 | | 38 | ZORA | 320 | 1942 |
| 
Orjula
|
Flota, čija najveća jedinica nije imala više od 1600 tona dwt, održavala je komercijalno poslovanje između luka Sredozemlja i takvo se djelovanje specijaliziralo kroz više godina postupno, najprije u linijsko za Grčku i Tursku a onda i sjevernu Afriku (Libija,
Tunis) i dalje za Izrael. Već tih prvih godina sazrijevalo je razmišljanje o povećanju obujma poslovanja. Iako se još radi klasičnim metodama i generalnim teretom, u svijetu jača ro-ro i kontejnerska tehnologija, te Lošinjska plovidba, ne htijući zaostati, započinje uvoditi u svoju flotu i takve jedinice.
No, prije toga, moramo se podsjetiti da Lošinjska plovidba, iako brodarsko poduzeće koje djeluje na principu profita komercijalnog poslovanja, nosi u sebi i poslanje univerzalnog otočnog poslovnog subjekta koji nastoji i drugim načinima pomoći otočnoj zajednici.
Tako se, na poticaj Lošinjske plovidbe, najprije 1960. godine obnavlja rad poznate malološinjske Nautike, utemeljene još daleke 1855. kao državne škole, a onda naglo ukinute 1948. godine, uz gubitak nastavnog osoblja, inventara, knjižnice i prostora.
Potaknuta je i izgradnja dva čelična broda u malološinjskom brodogradilištu koje je, prestankom programa za ondašnju ratnu mornaricu zapalo u tešku krizu.
Konačno 1961. godine, osposobljavanjem drvenog broda VANGA, iniciran je trajektni prijevoz putnika i vozila između istarskog kopna i cresko-lošinjskog otočja.
Dana 23. srpnja 1963. godine potopljen je, u sudaru s japanskim ribolovcem u vodama Brijuna, brod VINODOL. Realizacijom premije osiguranja potaknuta je mogućnost nabavke
| 
Ani
|
prvog suvremenog broda, doduše polovnog, po imenu ORJULA, kojim će se krenuti u redovni servis luka i povezivanje luka sjevernog Jadrana i sjeverne Afrike.
Godine 1967. kupljeni su od Jugoslavenske linijske plovidbe brodovi Platak (novo ime BELI), Risnjak (ORLEC), Plavnik (RAŠA) i Labin (RABAC) s kojima se pojačala linija za sjevernu Afriku i uspostavila za Izrael.
Već sljedeće 1968. godine nabavljen je u Engleskoj brod BRIONI koji je imao sve karakteristike ro-ro brodova za ukrcaj i iskrcaj tereta na prikolicama.
Na desetu obljetnicu postojanja i rada Lošinjska plovidba ima 17 brodova s 29.986 tona nosivosti. Postupno su nestali svi oni drveni brodovi iz prve flote.
Godine 1969. nabavljen je u Švedskoj motorni trajekt MARINA kojim će se uspostaviti najprije trajektna pruga između Rijeke, Rapca i Malog Lošinja, a onda dugoljetna veza između Zadra, Malog Lošinja i Pule. Ovaj brod, izgrađen 1936 u Danskoj, kao jedan od najsuvremenijih svojega vremena, ima bogati životopis sve do dana današnjeg kad usidren u malološinjskoj luci očekuje goste kao ugostiteljsko-turistički objekt.
Godine 1972. uvrštava se u flotu ro-ro DIKA od 3740 dwt kao prvi brod takve tehnologije jugoslavenske trgovačke mornarice uopće. Poduzeće te godine zapošljava skoro 600 radnika što na kopnu što na brodovima.
U 1973. godini nabavlja se plutajući dok za brodogradilište u Malom Lošinju. Tu će 19. veljače 1974. biti obavljeno prvo dokiranje, i to najveće jedinice Lošinjske plovidbe, motornog broda BUGA od 10.284 dwt.
Dolaze teške godine poslovanja za brodare na svjetskom tržištu. Lošinjska plovidba 1977., u okviru tzv. Piranskog sporazuma poticanja obnove domaće flote, ugovara u brodogradilištu u Kraljevici jedan višenamjenski brod od 3700 tona nosivosti (budući CRES).
Iste godine brodu OSOR dodijeljena je Plava vrpca Vjesnika za pothvat spašavanja na moru.
Početkom 1978. godine za direktora OOUR Brodarstvo postavljen je prokušani pomorac, kapetan duge plovidbe Marinko Dumanić.
Tek nakon deset godina plovidbe trajekta MARINA država nastoji pomoći u pokrivanju gubitaka zbog razlike realizacije i troškova na liniji za Istru i Dalmaciju.
Lošinjsku plovidbu je od osnutka, osim teških uvjeta tržišta, pratila i natprosječna starost flote, pa se to nastoji popraviti 1982. godine ugovaranjem dva kontejnerska broda u brodogradilištu 3.maj u Rijeci (budući ORJULA i ORLEC!).
Godine 1986. na čelu Radne organizacije Lošinjske plovidbe dolazi do smjene jer dužnost direktora preuzima Giordano Benvin, a Smiljan Rukonić postaje savjetnikom.
Jačanje flote kao odgovor sve većim izazovima tržišta i tehnologije dovodi do toga da je Lošinjska plovidba u dvadesetoj godini rada dosegnula rekordnu nosivost od 259.857 dwt raspoređenu na 36 brodova i jedan trajekt.
| STANJE FLOTE 31.12.1989. |
| | IME BRODA | DWT | GOD.GRADNJE | | | IME BRODA | DWT | GOD.GRADNJE |
| 1. | ANI | 3.406 | 1978 | 20. | NEREZINE | 34.478 | 1978 |
| 2. | BELI | 4.243 | 1976 | 21. | ORJULA | 5.521 | 1985 |
| 3. | BRIONI | 5.710 | 1984 | 22. | ORLEC | 5.521 | 1985 |
| 4. | BUGA | 11.823 | 1976 | 23. | ORUDA | 2.777 | 1971 |
| 5. | CERNIK | 20.163 | 1976 | 24. | OSOR | 2.777 | 1970 |
| 6. | CREC | 4.469 | 1980 | 25. | PEĆINE | 6.147 | 1979 |
| 7. | ČAVLE | 7.771 | 1978 | 26. | RAPOĆA | 4.243 | 1976 |
| 8. | ČIKAT | 8.556 | 1983 | 27. | RAŠA | 5.973 | 1975 |
| 9. | ĆUNSKI | 5.900 | 1956 | 28. | ROVENSKA | 6.183 | 1969 |
| 10. | DIKA | 3.715 | 1965 | 29. | SRAKANE | 5.896 | 1986 |
| 11. | GALIOLA | 8.616 | 1976 | 30. | SUSAK (2) | 5.896 | 1987 |
| 12. | ILOVIK | 5.896 | 1987 | 31. | SUSAK (1) | 2.511 | 1963 |
| 13. | IVA | 3.406 | 1978 | 32. | TIHA | 4.089 | 1959 |
| 14. | KURILA | 3.090 | 1958 | 33. | UNIJE | 10.165 | 1975 |
| 15. | LABOR | 5.200 | 1976 | 34. | URSA | 4.089 | 1958 |
| 16. | LIPA | 5.710 | 1973 | 35. | USTRINE | 2.627 | 1960 |
| 17. | LISKI | 8.556 | 1983 | 36. | VIJERA | 5.952 | 1974 |
| 18. | MARINA | Car ferry | 1936 | 37. | ZAMET | 6.147 | 1979 |
| 19. | MIRNA | 22.635 | 1979 | | | UKUPNO | 259.857 | |
| 
Nerezine
|
Klasične linije postupno nestaju, a brodovi idu u tramp ili brze ro-ro prijevoze. Lošinjska plovidba te godine zauzima sedmo mjesto po ukupnom prihodu među brodarima Jugoslavije. To je ujedno zadnja mirna i „normalna“ godina.
Nakon osamostaljenja Republike Hrvatske i prekida trgovačkih tijekova u bivšoj državi i ova flota ostaje bez tradicionalnog tereta te je dijelom prisiljena napustiti sredozemne vode u potrazi za teretom na svim svjetskim morima.
Godine 1992. započinje proces privatizacije društvenih poduzeća, pa tako i Lošinjske plovidbe koja će se tijekom slijedeće dvije godine do potpune privatizacije formirati kao holding koji nosi dionice sva tri matična poduzeća – Brodarstva, Brodogradilišta i Turizma.
Da bi se uopće opstalo, traži se spas i prodajom dijela flote, a za poslovanje će se popraviti tek 1995. godine kad poduzeće iskazuje prvi dobitak nakon više negativnih godina.
Tek 1999. počinje se održavati tzv. feeder servis, razvoz kontejnera od luke Gioa Tauro, gdje pristaju matice kontejnera, do luka sjevernog Jadrana, Rijeke posebno. Ta pionirska uloga pripala je brodu LIPA. Flota je na početku te godine imala još 18 jedinica s 122.797 tona nosivosti.
Prva godina, nakon dužeg razdoblja, kada se radi s dobitkom bila je 2004., pa je tako zadržano još deset brodova sa 84.112 dwt. Iste godine u travnju mjesecu mjesto direktora preuzima Zlatko Moković, dipl. ekonomist, a Marinko Dumanić postaje savjetnikom.
Godine 2005. prestaje s plovidbom brod MARINA, legenda trajektne veze između Dalmacije, Lošinja i Istre. Dvostruki nositelj Plave vrpce, našeg najvećeg priznanja za iznimne podvige na moru, usidrit će se u malološinjskoj luci i namijeniti drugim sadržajima novog vlasnika Arhipelag d.o.o.
Te godine ostvaruje se znatna dobit pa se u slijedećoj 2006. nabavljaju četiri nova broda tipa handy i handy max s ukupno 140.557 tona nosivosti za prijevoz rasutog tereta.
Dobro poslovanje nastavlja se do 2008. , jubilarne pedesete godine poslovanja, kada vozarine naglo propadaju i svjetska trgovina dolazi u krizu što sa sobom u propast povlači mnoge brodare, brodogradilišta i prateće servise. Na kraju te godine Lošinjska plovidba ima 11 jedinica, ali 277.376 tona nosivosti, najviše u polustoljetnoj povijesti. Predstoji ponovno borba za opstoj u očekivanju oporavka tržišta i vozarina.
| IME BRODA | DWT | GOD.GRADNJE |
| 1. DANICA | 29.643 | 1983 |
| 2. DARIA | 22.635 | 1979 |
| 3. DINA | 28.467 | 1992 |
| 4. DORA | 30.900 | 1982 |
| 5. HANA | 42.609 | 1986 |
| 6. KARMEN | 38.135 | 1983 |
| 7. KAROLINA | 37.197 | 1986 |
| 8. KATARINA | 28.467 | 1986 |
| 9. LOŠINJ | 9.450 | 1979 |
| 10. RIJEKA | 3.979 | 1984 |
| 11. SRAKANE | 5.894 | 1986 |
| UKUPNO: | 277.376 | |
U pedeset godina kroz flotu Lošinjske plovidbe prodefiliralo je 128 brodova, o čemu ima više podataka u prigodnoj spomen monografiji, koja je bila predstavljena javnosti na središnjoj proslavi polustoljetne obljetnice u Malom Lošinju 30. svibnja ove godine.
Dora