SUŠAČKA REVIJA broj 70/71

 


industrijska baština

DOK DIMNJACI SPAVAJU

Daina Glavočić

IV. međunarodna konferencija o industrijskoj baštini Udruge Pro torpedo Rijeka, 22. – 23. travnja 2010.

Usporedno s afirmiranjem Rijeke kao vodećega hrvatskog grada kada je riječ o istraživanju i prezentiranju industrijske baštine te stalnom rastu svijesti o njezinoj vrijednosti i potrebi zaštite, Rijeka postaje i međunarodno važna točka za promicanje te vrste kulturnog naslijeđa. Ovog je proljeća ponovno to potvrdila IV. međunarodna konferencija o industrijskoj baštini u organizaciji riječke Udruge Pro Torpedo.

Udruga Pro torpedo osnovana je krajem 2001. godine, započela je radom 2002., a već 2003. organizirana je I. međunarodna konferencija čija je glavna tema bila 150. obljetnica Tvornice torpeda u Rijeci. Tema II. međunarodne konferencije održane 2005. godine bila je Rijeka – grad na vodi i moru, a treće, u Rijeci 2007. godine, glavna je tema bila Rijeka – povijesno prometno središte Mediterana i Europe. Nakon svih konferencija otisnut je bogato fotografski ilustriran dvojezični (hrvatski-engleski) Zbornik radova.

Ovogodišnja, IV. međunarodna konferencija bila je posvećena temi Rijeka i brodograđevno naslijeđe: jučer - danas – sutra. U njezinu radu sudjelovalo je 68 referenata s 55 usmenih izlaganja i desetak postera. Izlagači su došli iz raznih dijelova svijeta: Njemačke, Velike Britanije, Austrije, Italije, Mađarske, SAD-a, Slovenije, Srbije i Hrvatske, uz predstavnika organizacije South East European Heritage (SEEH), međunarodne udruge za zaštitu kulturne baštine. Uz Hrvatsku, uključuje članove iz država jugoistočne Europe: Srbije, BiH, Crne Gore, Makedonije te Kosova, Albanije i Rumunjske. Prema vlastitom programu, SEEH je nazočio radu konferencije nadovezujući se, po njezinu završetku, svojim programom obilaska i upoznavanja lokaliteta industrijske baštine Rijeke i Istre.

Na pozive razaslane krajem 2009. i početkom 2010., što običnom što elektronskom poštom, odazvalo se 65 stručnjaka, i to šesnaestero izlagača iz europskih zemalja (Austrija, Italija, Mađarska, Njemačka, Slovenija, Srbija, Velika Britanija) i dvoje iz SAD-a, unatoč poteškoćama u zračnom i kopnenom prometu izazvanim opasnim dimom vulkanske erupcije na Islandu. Uz brojna izlaganja riječkih i istarskih stručnjaka posebno je zadovoljstvo organizatora izazvao velik odaziv kolega iz Hrvatske, kako stručnjaka iz Zagreba tako i kolega s temama sjevero-zapadne Hrvatske (Osijek, Belišće, Beli Manastir), a da se ne govori o ponovno odazvanim referentima koji su već bili u Rijeci na prethodnim konferencijama i potakli nove kolege na dolazak.


Upravni odbor Pro Torpedo:
Julija Lozzi Barković, Miljenko Smokvina, Nana Palinić, Daina Glavočić,
Jasna Rotim Malvić, Velid Đekić i Jakov Karmelić

Organizacijski odbor, kojeg su sačinjavali članovi Upravnog odbora Udruge Pro torpedo, ustanovio je za  IV. međunarodnu konferenciju i Znanstveni odbor, s predsjednikom prof. dr. sc. Perom Lučinom, rektorom Sveučilišta u Rijeci, i članovima: mr. sc. Jasenom Mesićem iz Ministarstva kulture Republike Hrvatske, prof. dr. sc. Aleksandrom Deluka-Tibljaš s Građevinskog fakulteta Rijeka, prof. dr. sc. Pavlom Komadinom, dr. sc. Robertom  Mohovićem i dr. sc. Dinkom Zorovićem s Pomorskog fakulteta Rijeka te dr. sc. Velimirom Salamonom s Grafičkog fakulteta u Zagrebu, kako bi stručna i znanstvena razina predloženih tekstova i izlaganja bila što bolja i primjerenija nakanama Pro torpeda da konferencija postigne relevantno  značenje na ovom polju  u zemlji i izvan nje.

Naročitu pozornost slušatelja i tiska izazvalo je nekoliko izlaganja i predstavljanja europskih iskustava, kao na primjer ono o očuvanju povijesnih jedrenjaka europski poznatog stručnjaka Johna Robinsona iz Velike Britanije. Kao dugogodišnji konzultant brodograditeljske baštine Nacionalnog pomorskog muzeja, Nacionalnog trasta i Kraljevskog pomorskog muzeja, ranije kustos Odjela tehnologije Gradskog muzeja u Glasgowu i Odjela za Vodeni transport Muzeja nauke, John Robinson poseban je autoritet na nivou državne kustoske službe Velike Britanije. Govorio je o metodama i ciljevima konzervacije i prezentacije jedrenjaka u Velikoj Britaniji, ali je pritom pokazao i veliki interes za hrvatske napore i  rezultate u tome smjeru. Nijemac dr. Wofgang Ebert objasnio je način djelovanja, ciljeve, metode i propagande njegove udruge ERIH – Europskih ruta industrijske baštine – savjetujući nas kako poboljšati organizaciju i vođenje publike pri razgledavanju objekata de-industrijalizacije, pojasnivši kako je njihov uspjeh postignut aktivnostima u promociji europskog industrijskog naslijeđa sa značajnom financijskom dobiti od posjetitelja.

O dugotrajnoj tradiciji našeg pomorstva i brodarstva svjedočio je prof. dr. Rajko Grubišić podsjetivši na 60 godina trajanja časopisa Brodogradnja koji je svjedokom brodograđevne baštine riječkog bazena i zaslužnih riječkih kadrova (na pr. Leopold Sorta), kao što Osterreich Maritim piše o austrijskim pomorskim temama.

Prvog dana IV. konferencije održana su predavanja posvećena brodograđevnom naslijeđu i tome bliskim temama, što znači da su  izlagači govorili o povijesnim plovilima raznih vrsta, brodogradilištima, brodograditeljima, pomorcima, podvodnim parkovima, podvodnoj arheologiji. Drugoga dana na programu su bile opće baštinske teme, pretežno s područja industrijske arhitekture. Održano je 30-ak izlaganja i prikaza o različitim aspektima riječke, hrvatske, europske i svjetske brodograđevne baštine, o raznim sudbinama brodova (Szent Istvan, brak Mažuranić, Helgoland, Novarra) i podmornica (Andrej Korbar, Josip Vretenar, Zoran Kirchhoffer, Zvonimir Freivogel). O brodogradilištima i njihovim vlasnicima u Rijeci i okolici govorili su riječki autori (Nana Palinić, Theodor de Canziani, Irvin Lukežić, Miljenko Smokvina), ali i strani stručnjaci (Emese Lilla Nehez, Nikolaus A. Sifferlinger). Bilo je referata i o školovanju pomoraca (školski jedrenjak Kraljica mora),  te o brodomodelarstvu i brodomaketarstvu (Luciano Keber). Udruga i dalje opravdava svoje ime Pro torpedo prilozima o tome plovilu kao i brodskim nesrećama i potapljanju te o podmorskim olupinama (Miljenko Smokvina, Sandra Norman, Danijel Frka, Daina Glavočić).

Izlaganja drugog ciklusa bavila su se pretežito urbanističkim i arhitektonsklim temama što su ih predstavili arhitekti i povjesničari umjetnosti koji se bave prilikama u gradskom okruženju postindustrijskog doba, s danas napuštenim pogonima, a čija  su zdanja uočljiva zbog velikih gabarita, specifične konstrukcije, namjene i funkcije. Njihovo oblikovanje igra bitnu ulogu u stvaranju svekolikog identiteta gradova i slike područja gdje se nalaze. O valorizaciji takvih građevina govorili su prilozi Zlatka Karača (radničke kolonije i gradovi međuraća), Julije Lozzi Barković i Ketrin Miličević (Koromačno).


Sudionici IV. konferencije u obilasku M/B Galeb i brodogradilišta Viktor Lenac

Na restauraciji i konzervaciji betonske industrijske baštine mnogo se radi u Europi (Claudia Rech, Axel Bocker), ali bi trebalo i u Slavoniji, na pr. u Đurđenovcu, Belišću ili Belom Manastiru (Ines Ambruš, Darja Radović Mahečić, Ivana Haničar Buljan), Zagrebu (Željka Čorak, Biserka Dumbović Bilušić), kao što se treba više baviti i nematerijalnom baštinom, čuvajući ne samo građevine,  strojeve, dokumente već i sjećanja radnika na svoju proizvodnu prošlost koja je brojnim generacijama osiguravala prosperitet i egzistenciju. Danas je to sve potrebnije, pa je i o tome bilo riječi (Tea Mayhew, Velid Đekić, Jakov Karmelić).

Uz Konferenciju organiziran je niz usporednih programa koji svjedoče da ovi riječki skupovi izlaze iz svojih prvotnih, manje-više isključivo izlagačkih okvira, obogaćujući posljednjih dana travnja Rijeku sadržajima koji upućuju upravo na vrijednost industrijske baštine grada.

Večer uoči početka Konferencije, otvoreno je nekoliko izložbi: Knjige brodograđevne i pomorske baštine iz zbirke Sveučilišne knjižnice Rijeka naziv je izložbe autorice Evgenije Arh, a postavljena je u prostoru Sveučilišne knjižnice, nakon čega su u Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja navečer otvorene izložbe Po svjetskim morima, autora kustosa Nikše Mendeše, te Riječki inovatori, autora Miljenka Smokvine. U riječkom Art kinu Croatia istog je dana započela višednevna revija filmova pod nazivom Rijeka i industrijska baština, uključujući predavanje Zaštita i restauracija audiovizualnog gradiva, koje je održala Carmen Lhotka, pročelnica Hrvatske kinoteke. Uoči i za vrijeme trajanja konferencije u Pomorskom i povijesnom muzeju od 21. do 23. travnja organizirana je prigodna prodajna izložba tematske literature i starih knjiga Antikvarijata Mali neboder, Udruge Pro Torpedo, Izdavačke kuće Adamić Rijeka, kao i izdanja nekolicine sudionika. Sudionici skupa posjetili su Brodogradilište Viktor Lenac uz obilazak nekadašnjeg Titovog broda Galeb, a ostvareno je i vrlo uspješno druženje na brodu  uz laganu plovidbu i razgledavanje riječkog akvatorija.

Posebnost ovogodišnje IV. međunarodne konferencije o industrijskoj baštini bila je revija filmova za sudionike, ali i za zainteresiranu riječku publiku, koji  govore o takvim temama, a dijelom su neposredno vezani baš uz Rijeku: Rijeka, luka srednje Europe, Mate Relje, Rijeka naša najveća luka, Srećka Weyganda, Jedan dan u Rijeci, Ante Babaje, ali bilo je i stranih namjenskih filmova, poput talijanskog Morske katedrale, udruge Venti di Cultura i Francesca Calzolaija. Zanimljivi su bili dokumentarci riječkog autora i ronioca Danijela Frke Veliki brodolomi Jadrana, o jedrenjacima Sila Jadrana, te Viška bitka i o brodovima Baron Gautsch i Szent Istvan. Prikazana su i dva filma riječkog filmaša Bernardina Modrića, o Torpedu i o osnivaču riječke rafinerije Milutinu Baraču.

Upravni odbor Pro torpeda (mr. Velid Đekić, kap. Jakov Karmelić, dr. Julija Lozzi Barković, mr. Jasna Rotim Malvić, dr. Nana Palinić i Miljenko Smokvina) s predsjednicom mr. Dainom Glavočić,  kao organizator IV. konferencije, više su nego zadovoljni njezinim tijekom i rezultatima, kao i cjelokupnom atmosferom koja je vladala tih nekoliko dana. Pohvale mnogih sudionika poticaj su za daljnji rad na ovom projektu organizacijom nove, (V.) konferencije 2012. godine o temi Industrijsko graditeljstvo.

Povratak na kazalo © 2001-2014 Klub Sušačana