(1920. – 2010.)
Akademik Lujo Margetić, nestor hrvatske historiografije, umro je u Rijeci 17. svibnja ostavivši iza sebe opus koji će biti teško nadoknaditi kvalitetom i opsegom. Ukupno znanstveno djelo ovoga iznimnog znanstvenika i autora doseže gotovo 600 bibliografskih jedinica.
Podrijetlom iz ugledne grobničke obitelji, Lujo Margetić je rođen 18. listopada 1920. godine u Gornjoj Stubici gdje mu je službovao otac. Studirao je u Zagrebu te se kao pravnik nakon završetka Drugog svjetskog rata zaposlio u Rijeci. Polovicu svoga radnog vijeka proveo je kao pravnik u općinskim i državnim službama te u gospodarstvu. Puna dva desetljeća, od 1956. do 1976. godine, bio je zaposlen u riječkom “Elektroprimorju”. Od 1976. do 1989. godine dr. Lujo Margetić predavač je na riječkom Pravnom fakultetu, docent, izvanredni i redovni profesor te profesor emeritus Sveučilišta u Rijeci, ovjenčan brojnim priznanjima i nagradama. Član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Razreda za društvene znanosti postao je 24. srpnja 1991. godine.
Lujo Margetić bio je 1992. godine na osnivačkoj skupštini Sušačke revije. Kao vrstan znalac ukazivao je na pravne i povijesne izvore te davao savjete pojedinim suradnicima Sušačke revije, a sve u zajedničkom nastojanju da časopis bude ne samo zanimljiv čitateljima već i vjerodostojan.
Svoje radove akademik Lujo Margetić objavljivao je u zemlji i inozemstvu, a zahvaljujući tome što se služio klasičnim i živućim jezicima, obogaćeni smo novim znanstvenim doprinosom u iščitavanju i tumačenju srednovjekovnih zakona i statuta – od Vinodolskog zakona do gradskih i(li) općinskih statuta Trsata, Kastva, Veprinca, Mošćenica, Raba, Bala... Pisao je među ostalim o Bašćanskoj ploči, počecima prošteništa i Franjevačkog samostana na Trsatu, o grobničkim urbarima, Rijeci, Istri i Kvarneru te o mnogim drugim temama značajnima za pravnu struku i nacionalnu povijest. Lujo Margetić sahranjen je u obiteljskoj grobnici na Trsatu 21. svibnja, a obred sahrane predvodio je fra Emanuel Hoško.